U praksi, to bi pogodilo zemlje koje i dalje kupuju rusku naftu i gas, među kojima su najveći potrošači Kina i Indija
Još jedna potencijalno loša vest za Srbiju. Američki predsednik Donald Tramp podržao je novi predlog zakona u Senatu koji bi Vašingtonu dao ovlašćenje da uvede carine i takse do 500 odsto državama koje nastavljaju da posluju sa Ruskom Federacijom, posebno u energetskom sektoru.
Kako bi ta odluka mogla da utiče na Srbiju i koji potezi ostaju na raspologanju kao mera prevencije?
Američka administracija podržava predlog kojim bi Vašington dobio ovlašćenje da uvede carine i takse. U praksi, to bi pogodilo zemlje koje i dalje kupuju rusku naftu i gas, među kojima su najveći potrošači Kina i Indija.
Stručnjaci konstatuju da Sjedinjene Američke Države nizom konkretnih poteza ozbiljno rade na tome da se preoblikuje svet u kome živimo.
"Jedan od njih se odnosi na uređivanje odnosa sa Evropskom unijom, jedan drugi odnos je pritisak da se Kina uvede u jedan režim koji odgovara Sjedinjenim Američkim Državama. I taj treći veliki partner, odnosno oblast sa kojom se sarađuje je Rusija. Videli smo da pregovori između Trampa i Putina nisu doveli do željenog ishoda i ovo je sad jedan sankcioni pritisak da Ruska Federacija ostane bez tih ozbiljnih sredstava", ističe za UNU stručnjak za menadžment državne uprave Mihajlo Rabrenović.

Kako prenose američki mediji, primena carina zavisila bi od toga koliko su države „dovoljno posvećene podršci Ukrajini“.
"Naša podrška je savršeno primerena i ona, ako mene pitate, je sasvim normalna. Mi pomažemo Ukrajinu koliko možemo, obećali smo i da ćemo učestvovati čak i u samoj obnovi države posle posle rata, to je otprilike negde gde je normalan odnos. Ako me pitate da li su sankcije protiv Rusije nešto što bi tu još podpomoglo, možda bi to nama donelo neko olakšanje na evropskom putu, ali opet bi došlo do zaoštravanja sa ruskom stranom, tako da tu čovek mora da bira između dva loša scenarija", ističe za UNU urednik ekonomske rubrike „Večernjih novosti” Dušan Stojaković.

Srbija i dalje održava trgovinske odnose sa Rusijom, pre svega u energetici, ali istovremeno ima korektne diplomatske veze sa Ukrajinom.
Ipak, u okolnostima globalnih političkih tenzija postavlja se pitanje koliko se od Beograda očekuje jasnije pozicioniranje i da li bi nedovoljna usklađenost sa zapadnom politikom mogla da donese nove izazove.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







