Neka nova tehnologija možda bi konačno rešila ekološki problem sa odlaganjem ovih baterija
Foto: ProfimediaKoliko god neki proizvođači pokušavali da pronađu alternetivu za skupe i (relativno) retke materijale u baterijama, oni još dominiraju.
U sledećih nekoliko godina sigurno ćemo svedočiti važnim tehnološkim iskoracima i smanjenju tih sirovina u baterijama, ali dotad proizvođači zavise o njima. Zbog toga su baterije skupe, a zasad i upitnih ekoloških blagodati jer se do sirovina dolazi neekološkim metodama, a i sama hemija baterija nije najzdravija za okolinu, što će biti problem pri njihovu odlaganju.
Prosečna litijum-jonska baterija sadržava oko 28,9 kilograma nikla, 7,7 kg kobalta i 5,9 kg litijuma. Ako se ne recikliraju, ovi metali idu u otpad. To je još i oko 80 kg bakra te oko 30 kg grafita za ukupnu masu od nekih pola tone (za prosečni električni automobil).
Premda se predviđa da će litijum-jonska baterija sadržavati manje metala 2030. godine, recikliranje tih materijala i dalje će biti važno kako bi se održao korak s rastućom globalnom potražnjom za njima. Ili ćemo dobiti neku novu tehnologiju, prenosi Revija HAK.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







