Kada je reč o srednjim medicinskim školama, za jedno mesto konkuriše više učenika
Foto: ShutterstockForum srednjih stručnih škola saopštio je danas da su srednje stručne škole kombinacija teorije i prakse, ali da treba raditi na osavremenjivanju praktične nastave da bi učenici bili spremni za dalji tok tržišta rada.
Srednje stručne škole su pametan izbor za učenike koji žele da rade i da nastave školovanje sa jasnom profesionalnom orijentacijom, naveo je Forum srednjih stručnih škola.
Ogromna jagma se javlja za zdravstvo i socijalnu zaštitu i za jedno mesto konkuriše više učenika sa odličnim uspehom.
Kada je reč o elektrotehničkim školama, u velikim gradovima je potreban veliki broj bodova za
upis na smerove u elektrotehničkim školama, dok je u manjim sredinama potreban mali broj bodova.
Ako se pogleda broj upisanih učenika, jedini rast beleži smer elektrotehnika, na koji je 2012/13. upisano 26.500 učenika, a 2022/23. godine 28.933 učenika, što je povećanje od devet odsto.
Najveći pad upisa učenika je u poljoprivrednim školama, što predstavlja ozbiljan problem održivosti domaće poljoprivrede i sela, naveo je Forum, ističući da je broj upisanih učenika 2012/2013. godine bio 17.014, a deset godina kasnije ih je bilo 9.740, što je smanjenje za 43 odsto.
Slična situacija je sa trgovačkim i turističkim školama, koje beleže smanjenje upisa za oko 32 odsto.
U manjim gradovima zanimanje za konobara, kuvara i poslastičara nije toliko izraženo kao u Beogradu ili drugim velikim gradovima, pa je razlika u bodovima potrebnih za upis i više od 25.
Postoje i poteškoće u popunjavanju odeljenja koja broje znatno manje od 28 učenika.
Forum navodi i da retko ko od učenika želi da upiše za obućara, pa postoji bojazan da će se zanimanja kožarske struke vrlo brzo ugasiti ako se ne preduzmu hitne i adekvatne mere.
Zainteresovanost za ekonomsko-pravne struke biće sve više u opadanju zbog automatizacije, digitalizacije sistema i savremenih uređaja pri radu, pa Forum smatra da se treba orijentisati na praksu u realnim sredinama i specijalizovanim IT smerovima.
Srbija oskudeva i u zidarima, a građevinske škole su prazne iako se u zemlji gradi više nego ikada, zbog čega radna snaga u građevinarstvu stiže iz Kine, Turske i drugih zemalja.
U pogledu gimnazija, od 110 njih na teritoriji Srbije posebno su tražene one u Beogradu, Novom Sadu, Kragujevcu i Nišu.
Prema podacima sa prošlogodišnjeg upisa na prirodno- matematički smer Devete gimnazije, minimalan broj bodova je bio 94,50, pa je ta škola bila najtraženija i najteža za upis u prestonici, dok je za upis na društveno-jezički smer bilo potrebno 93,20.
U manjim gradovima broj upisnih bodova je jedva 50, pa čak se ni ne popune odeljenja – ostaju poluprazna.
Forum srednjih stručnih škola upozorava i da je slaba promocija zanata koji se ne prikazuju kao uspešne i poželjne profesije.
Zanati nisu automatizovani i digitalizovani, pa deluju zastarelo u poređenju sa ostalim strukama, a učenici ređe dobijaju stipendije i često ne vide šta posle školovanja, navedeno je u saopštenju.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







