Na Biološkom fakultetu za ovaj smer se tražilo mesto više: UNA proverava zašto je molekularna biologija toliko popularna

Biološki fakultet ni ove godine nije ispunio upisne kvote, međutim za smer molekularne biologije vladalo je veliko interesovanje. Za upis na taj studijski program prijavilo se dva puta više kandidata nego što se prima, pa smo proveravali otkud toliko interesovanje. 

Bez dobro razvijene molekularne biologije gotovo da nema savremene medicine i biotehnologije, a za smerom koji školuje buduće naučnike, ove godine vladala je pomama. Studenti Biološkog fakulteta kažu da su izabrali molekularnu biologiju jer je to nauka sadašnjosti i budućnosti.

Ove godine đaci će imati pet školskih raspusta: Evo kako će izgledati školski kalendar

"Pijane naočare u Guči": Održana akcija u cilju promovisanja bezbednog ponašanja u saobraćaju

"Bavi se vrlo nekim interesantnim pitanjima, od toga koja je granica između živog i neživog, kako produžiti životni vek, kako pronaći lek za neke najsloženije bolesti poput raka", kaže za UNU Dušan Lazić, student doktorskih studija na Biološkom fakultetu.

"Mene je medicina oduvek zanimala, ali su me zanimale i druge stvari kao što su hemija, biologija, matematika i nekako sam bavljenjem molekularnom biologijom uspeo da objedinim sve te stvari", otkriva za UNU Nemanja Garai, student doktorskih studija na Biološkom fakultetu.

Za polaganje prijemnog ispita na tom smeru ove godine prijavila su se čak 193 kandidata, dva puta više nego što se prima, a veliko interesovanje za taj studijski program, dekana tog fakulteta ne iznenađuje.

"To je jedan vrlo aktraktivan smer. Molekularna biologija i fiziologija su naučne discipline koje su dosta popularne i čitav koncdept na primer biomedicine koja je deo molekularne biologije se da kažem zasniva na molekularnoj biologiji", dodaje za UNU Ljubiša Stanisavljević, dekan Biološkog fakulteta.

Dostignuća iz ove oblasti intenzivno se koriste i u drugim granama biologije, a studenti koji odaberu da se njome bave kasnije pomeraju dostignuća u medicini, forenzici, ali i poljoprivredi.

"Ovaj studijski program ovogućava studentima da razumeju životne procese na nevidljivom, molekulskom nivou i kako nastaje život kakav vidimo", kaže za UNU Dušanka Savić Pavićević, profesor molekularne biologije na Biološkom fakultetu.

Svršeni diplomci uglavnom se zapošljavaju u naučnim institutima i medicinskim ustanovama, ali mnogi od njih nakon završenih studija odlaze iz Srbije kako bi se u inostranstvu bavili naukom. Veće ulaganje u nauku bi, prema mišljenju naših sagovornika, rešilo taj problem.

Pod tornjom na Avali: Astronom Aleksić za UNU pojašnjava kako da iz Beograda gledate 'kišu meteora'

"Ljudi, nemojte ići u patikama i papučama u šumu": Drvoseča otkrio kako da se zaštitite dok sečete drva