Onog trenutka kada vas neko uhvati za ruku i započne seksualni čin koji vi ne želite - postajete žrtva
Obljuba bez pristanka mogla bi da bude posebno krivično delo u našem zakonodavstvu ukoliko se usvoje predložene izmene i dopune Krivičnog zakonika koje su na javnoj raspravi. Reč je, kako kaže zakonopisac, o lakšem obliku silovanja, sa kaznom od tri do 12 godina.
Da li je to rešenje dobro i kako će uticati na žrtve - to je bila tema emisije "Podne", a sagovornici Marijane Tabaković bili su savetnica u psihoterapiji Snežana Radović i advokat Jugoslav Tintor.
Onog trenutka kada vas neko uhvati za ruku i započne seksualni čin koji vi ne želite - postajete žrtva nad kojom se vrši krivično delo silovanja, to jest obljube uz primenu sile, pretnje ili drugog oblika prinude.
Radi usklađivanja domaćeg zakonodavstva sa evropskim, konkretno sa Istanbulskom konvencijom, Ministarstvo pravde sada predlaže da se kao posebno krivično delo izdvoji obljuba bez pristanka kao lakši oblik silovanja.
I dok građani kažu da je najvažnije da nasilnik krivično odgovara za ono što je uradio, upućeni izgovaraju glasno "ne" tom predlogu. Tvrde da će dodatno obeshrabriti žrtve. Kazne su, ističu, blaže nego za postojeće delo silovanja jer se odnose na situacije u kojima žrtva nije odmah pružila otpor.
"Znate li koliko je teško izgovoriti - da, ja sam silovana, i priznati sebi to. Apsolutno, ali apsolutno, u ime svih žena i svih svojih klijentkinja koje su bile spremne da progovore, ne slažem se sa ovim. Zato što ne znam kako ćemo da napravimo definiciju šta je lakše, a šta je teže silovanje? Silovanje je krivično delo, tačka. Nije ni medicinski, ni psihijatrijski fenomen, nego krivično delo", objašnjava za UNU savetnica u psihoterapiji Snežana Radović.

Ako se ova izmena Krivičnog zakonika usvoji, biće moguć, kažu advokati, i veći broj prijava obljube bez pristanka budući da ona obuhvata i slučajeve u kojima nije bilo izražene sile i prinude. Time se, ocenjuju, devalvira ozbiljnost samog krivičnog dela silovanja.
"Praktično, teret dokazivanja kod tog krivičnog dela biće na okrivljenom, a ne na tužiocu. Dakle, doći će žrtva i reći će ja sam imala seksualni odnos i nisam dala svoj eksplicitni pristanak, i vi ćete u postupku imati okrivljenog i njegovog branioca koji će se upinjati da dokažu da je nekog prećutnog pristanka bilo", objašnjava za UNU advokat Jugoslav Tintor.

Sagovornici UNE uvereni su da je reč o kontroverznom rešenju koje će, ukoliko bude usvojeno, u budućim pravnim postupcima stvoriti nepotrebnu polemiku oko toga šta je lakši, a šta teži oblik silovanja.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







