Dermatolog objasnio: Evo koliko nam je kreme tokom dana potrebno da bi se zaštitili od UV zračenja

Specijalista dermatologije Jovan Lalošević ističe da sunčanje ima svoje velike prednosti, ali treba razmotriti koje su hronične opasnosti od kontinuiranog izlaganja njegovim zracima

21.06.2025. 12:12
  • Podeli:
shutterstock_2489691377 sunčanje more bazen leto spf sunce koža nega noge-685192530e275.webp Foto: Shutterstock

Prvog dana leta u više gradova Srbije UV zračenje će na skali od 0 do 11 dostići osmi podeok, što znači da je izuzetno rizično prekomerno izlagati se suncu.

Specijalista dermatologije Jovan Lalošević ističe da sunčanje ima svoje velike prednosti, ali treba razmotriti koje su hronične opasnosti od kontinuiranog izlaganja njegovim zracima.

"Inicijalno može biti kao akutna posledica da osoba izgori, ali na duže staze, pored trajnih pigmentacija, povećava se rizik od nastanka nemelanomskih tumora kože, a kod onih osoba koji su skloni i nastajanju melanoma", rekao je on.

Zaštitni faktori su pouzdani ukoliko se oni nanose u adekvatnom sloju i u adekvatnim vremenskim intervalima.

"Jednom namazati zaštitni faktor apsolutno ne znači da ste čitav dan zaštićeni. Drugo, stepen zaštitnog faktora koji poznajemo kao SPF 30 ili 50 - to je jedna formulacija koja de facto produžava vreme za koje biste vi inače izgoreli na suncu. Na primer, SPF 30 produžava 30 puta vreme za koje biste vi izgoreli na suncu, a SPF 50, 50 puta. I ono što pacijenti ne znaju je da sama ta oznaka je samo zaštita od UVB zračenja, dok tu nema zaštite od UVA zračenja. Za to imamo posebnu zaštitu, a ona je itekako bitna kako u hroničnom oštećenju kože od sunca, tako i kasnije nastanku različitih tumora ili foto-starenja", rekao je on.

Kada istisnemo kremu iz tube na vrh kažiprsta, to je dovoljna količina da pokrije površinu dlana, dodao je.

"Svaka antisolarna krema bi trebalo ponovo da se nanosi nakon dva do tri sata, a ukoliko nije vodootporma, odmah nakon izlaska iz vode", dodao je.

Malo crvenilo je prva reakcija organizma na prekomernu dozu UV zračenja, i nije dobro, ali nije ni potrebno odmah se obratiti lekaru, piše N1.

"Trenutak kada osoba treba da se obrati dermatologu je kada imamo drugi, treći ili četvrti stepen opekotina, odnosno pojava plikova pa nadalje", dodao je.

Govoreći o odeći ima UV zaštitu, dr Lalošević smatra da je ona efektna.

"Ona nudi mnogo bolju zaštitu nego da budete pod suncobranom koji ima neki vid propustljivosti. Za ljude koji su često na suncu preporučio bih UV odeću i UV šešir. Jedino što je ne možete staviti na lice, lice morate da namažete", naveo je.

Primećuje da se u Srbiji promenila svest ljudi, koji sada znaju da kod dermatologa treba ići i na preventivne preglede, kao i važnost nanošenja krema sa zaštitnim faktorom.

Preuzmite mobilnu aplikaciju:

Get it on Google PlayDownload on the App Store
  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()