Najčešća vrsta demencije: UNA pita - može li se odložiti početak Alchajmerove bolesti?

Najveći faktor rizika su godine starosti, a češće obolevaju žene - jer žive duže

Autor: Luka Vujović
21.09.2025. 20:30
  • Podeli:

Danas se obeležava Svetski dan borbe protiv Alchajmerove bolesti i demencije od koje boluje skoro 26 miliona ljudi u svetu, a u Srbiji oko 10 odsto populacije. UNA je zbog toga proveravala koji su prvi simptomi ove bolesti i šta je sve karakteriše.

Alchajmerova bolest je najčešća vrsta demencije i predstavlja promene na mozgu koje se uzrokuju zaboravljanje. Sa protokom godina, sve je češća, ali izgleda da se naši stari ne plaše - sugrađani sa kojima smo razgovarali nisu bili skloni da se opterećuju razmišljanjem o evenutalnim budućim problemima.

Bilo kako bilo, najveći faktor rizika su godine starosti, a češće obolevaju žene - jer žive duže. Prema podacima SZO među starijima od 65 godina je oko 7 odsto obolelih, a među starijim od 80  znatno više, i do 40 odsto.

"Prvi simptomi idu sa zaboravnošću, ali naravno tu su i drugi: i dezorijentacija i ne može racionalno da razmišlja, ne može da donosi odluke, ne može da upravlja svojim finansijama - u nekim slučajevima to ide sa poremećajima govora, a kasnije situacija postaje sve ozbiljnija i dramatičnija", kaže socijalna radnica Nadežda Satarić.

Često se dešava da naši roditelji, bake i deke zaborave ko ih je zvao ili zaborave da li su primili penziju. Oni to olako  pripisuju starosti, ali su to simptomi i znak da treba da se jave lekaru što pre, što potvrđuje i struka...

"Prevencija je ključna. Smanjenje faktora rizika ne samo da odlaže početak bolesti, već može poboljšati ishod bolesti koja se već manifestovala. Rana dijagnoza daje šansu terapiji, jer nove terapije deluju samo ako se primene na vreme, u ranim fazama bolesti", istakla je dr Smiljana Popović Kostić sa Neurološke klinike VMA.

Odbijanje saradnje, nesnalaženje po već ustaljenim rutama napolju i kod kuće, pa čak i agresivnost poznati su simptomi osoba kod kojih se Alchajmerova bolest već donekle razvila. Naša sagovornica ističe da treba da se zalažemo za preraspodelu brige i nege - da je preuzme lokalna zajednica, ali i društvo - otvaranjem dnevnih centara i usluga u zajednici za obolele i njihove srodnike.

"Negovati i brinuti o osobi sa demencijom mnogo je teže nego brinuti o nekoj osobi sa drugom fizičkom bolešću. Taj teret brige je u najvećem broju slučajeva na porodici, a u okviru porodice na ženi", zaključila je Nadežda Satarić.

Ono što je veoma važno da naglasimo za kraj jeste da pored empatije i razumevanja koju moramo da pokazujemo prema osobi sa alchajmerovom bolešću nikako, ali nikako ne bismo smeli da povisimo ton na nju i da razumemo da ta osoba ne govori iz racija, već bolest govori iz nje.

Preuzmite mobilnu aplikaciju:

Get it on Google PlayDownload on the App Store
  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()