Prirodno svetlo utiče na lučenje serotonina, hormona koji podiže nivo energije i poboljšava fokus, a istovremeno smanjuje nivo kortizola, hormona stresa
Foto: PixabaySavremeni način života često nas vezuje za zatvorene prostore, ekrane i obaveze koje nas drže daleko od prirode. Ipak, upravo boravak na otvorenom može da bude najjednostavniji i najzdraviji način da ojačamo telo i um uz prevenciju ozbiljnih bolesti, što su potvrdili i naučnici.
Kada izađemo napolje iz zatvorenog prostora naše disanje postaje dublje, kiseonik lakše cirkuliše kroz organizam, a to ne utiče samo na raspoloženje već i na vitalne telesne funkcije.
Sunčeva svetlost ima ključnu ulogu u sintezi vitamina D. On nam je neophodan za zdravlje kostiju, dobru krvnu sliku i snažan imunski sistem. Bez dovoljno vitamina D, apsorpcija kalcijuma i fosfora iz hrane značajno opada, što vremenom može da oslabi kosti i povećava rizik od osteoporoze i kardiovaskularnih bolesti.

Naučnici su dokazali i da sunčeva svetlost podstiče aktivnost T-ćelija, ključnih odbrambenih jedinica našeg imunskog sistema. Uz to, prirodno svetlo utiče na lučenje serotonina, hormona koji podiže energiju i poboljšava fokus. Istovremeno smanjuje nivo kortizola, hormona stresa.
Boravak na otvorenom ne koristi samo telu, već i mozgu. Šetnja u prirodi ili vreme provedeno na zelenim površinama resetuje naše misaone procese, pružajući im novi ugao posmatranja, što povećava kreativnost i ubrzava rešavanje problema. Čak i kratka dnevna šetnja može da popravi koncentraciju i samopouzdanje. Primećeno je da kod dece sa poremećajem pažnje prirodno okruženje značajno poboljšava sposobnost fokusiranja.
Naučna istraživanja potvrđuju i da izlaganje prirodnom svetlu tokom dana reguliše unutrašnji biološki sat. Time se poboljšava kvalitet sna i smanjuje rizik od poremećaja raspoloženja, uključujući sezonsku depresiju.
Kretanje napolju podstiče fizičku aktivnost – od lagane šetnje do brzog hoda ili vežbanja u parkovima, što doprinosi boljem sagorevanju kalorija i održavanju zdrave telesne težine. Ujedno, fizička aktivnost na otvorenom dokazano snižava krvni pritisak, poboljšava cirkulaciju i jača kapacitet pluća.
Osim toga, prirodan ciklus svetlosti i tame pomaže organizmu da reguliše ritam spavanja, pa oni koji redovno borave napolju lakše utonu u san i bude se odmorniji.
Studije nude dokaze da boravak na otvorenom smanjuje rizik od depresije i anksioznosti
Naučne studije pokazale su i da kontakt sa prirodom smanjuje rizik od depresije i anksioznosti. Biljke ispuštaju fitoncide, supstance koje deluju antibakterijski i antivirusno, pa boravak u šumi ili u okruženju bogatom zelenilom dodatno jača odbrambene kapacitete organizma.

Ova praksa u Japanu poznata kao "šumska terapija" sve češće se preporučuje i u drugim zemljama kao prirodan način da se smanji stres, snizi krvni pritisak i poboljša rad srca. Primećeno je i da boravak u prirodi snižava nivo zapaljenskih markera u krvi. To znači da može da uspori procese starenja i smanji rizik od hroničnih bolesti.
Zato, bez obzira na obaveze i tempo života, dovoljno je da svakog dana pronađemo makar pola sata za boravak na otvorenom. Priroda nam vraća energiju, čuva imunitet, podstiče kreativnost. I što je možda najvažnije – vraća osećaj unutrašnje ravnoteže.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







