Sticanje kolektivnog imuniteta je od izutene važnosti
Pred polazak u vrtić i školu roditelji se suočavaju sa obaveznom vakcinacijom dece. Lekari su izričiti da je imunizacija ključna za očuvanje zdravlja i prevenciju širenja zaraznih bolesti.
Među roditeljima i dalje postoje dileme i pitanja, a UNA otkriva šta je najbitnije da znate kada je u pitanju vakcinacija.
Pedijatar Saša Milićević govorio je o najvažnijim vakcinama koje bi mališani trebalo da prime pre polaska u vrtić, odnosno, prvi razred, a koje su obavezne u Srbiji.
"Nacionalni kalendar vakcinacije, koji je obavezan, nam govori da deca primaju sledeće vakcine. Beba kad se rodi, na otpustu, primi BCG vakcinu protiv tuberkuloze i primi vakcinu protiv hepatitisa B, virusa koji može da napravi oštećenje jetre. Deca takođe primaju vakcinu protiv difterije, tetanusa, pertusisa (veliki kašalj). Osim toga, deca primaju vakcinu protiv dečije paralize. Takođe, vakcina protiv haemophilus influenzae, tip B, koji izaziva zapaljenje mozga i pluća. Tu je i vakcina protiv pneumokoke", naveo je Milićević.

S druge strane, postoje i vakcine koje nisu obavezne već su preporučene. To bi recimo bila vakcina protiv varičele, odnosno protiv ovčijih boginja, a kako kaže pedijatar, kasnije to može da bude i vakcina protiv human papilom virusa - HPV vakcina.
Pedijatar objašnjava važnost vakcinisanja dece uzrasta do četiri godine i kasnije između šeste i sedme godine, što se poklapa sa polaskom u vrtić i prvi razred.
"Jako je važno jer u tom periodu dečiji organizam još uvek nije dovoljno razvijen i imunološki sistem nije dovoljno snažan. Pored našeg urođenog imuniteta moramo da se potpomognemo različitim vakcinama da bi uspeli da se odbranimo od različitih bolesti. Upravo je važan taj period jer dete tad može najlakše da se razboli. Kada se dete rodi, ono nema imunološko iskustvo i onda moramo da dodamo delove različitih virusa i bakterija i da stvorimo vakcinu koja će našem i dečijem organizmu kasnije omogićiti zdravu budućnost. Zbog toga se to radi u dečijem uzrastu. Postoje vakcine koje se primaju u kasnijem životnom dobu, ali su ove prve najvažnije i uglavnom su to vakcine koje pružaju doživotni imunitet", naglašava Milićević.
Pre dve godine u Srbiji je došlo do pandemije malih boginja. Razlog tome, kako se navodi, bio je to što roditelji nisu želeli da vakcinišu svoju decu.
"Najvažnije je stvaranje kolektivnog imuniteta kroz imunizaciju. Stvaranje tog imunološkog bedeme gde ti virusi neće moći da pronađu sledeću žrtvu. To bi trebalo da iznosi oko 95 posto. Međutim, još od perioda kovida se to malo poremetilo. Ljudi su se opravdano plašili, da li će dobiti koronu ako odu u dom zdravlja. Tada se taj ritam vakcinacije poremetio, sada se on malo vraća u normalu", kaže Milićević za UNU.

On je naglasio da roditelji često dolaze u zabladu o vakcinaciji i da je najvažnije da se konsultuju sa svojim pedijatrom.
Prema njegovim rečima, važnost stvaranja kolektivnog imuniteta ogleda se i u tome što se na taj način štite i ona deca koja iz opravdanih razloga nisu u mogućnosti da budu vakcinisana, kao što su recimo deca koja imalju maligna oboljenja.
Sagovornik UNE je za kraj istakao da roditelji nemaju razloga za strah kada je u pitanju vakcinacija njihovih mališana i da vakcina može mnogo više da pruži, nego što može da naškodi.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







