Planirana je izgradnja tri moderne CCGT gasne elektrane u Tuzli, Kaknju i Mostaru
Foto: PixabayJužna gasna interkonekcija imaće ključnu ulogu ne samo u snabdevanju BiH gasom, već i u proizvodnji električne energije i povezivanju celog energetskog sistema u zemlji.
Suština projekta sve više se pomera ka nečemu znatno većem od samog gasovoda – stvaranju jedinstvenog gasnog sistema koji će napajati nove elektrane i omogućiti stabilnu proizvodnju struje.
Planirani kapacitet Južne interkonekcije iznosi oko 1,5 milijardi kubnih metara gasa godišnje, što višestruko nadmašuje trenutnu potrošnju u BiH.
Razlog za to je jasan – gas neće služiti samo za grejanje i industriju, već pre svega za proizvodnju električne energije.
Planirana je izgradnja tri moderne CCGT gasne elektrane u Tuzli, Kaknju i Mostaru, ukupne snage oko 1.200 megavata. Ova postrojenja mogla bi godišnje proizvoditi oko 6 teravat-sati električne energije, što je približno polovina ukupne potrošnje u Bosni i Hercegovini.
Drugim rečima, ovaj projekat direktno zadire u samu strukturu elektroenergetskog sistema zemlje. Gasne elektrane su posebno važne jer se brzo uključuju i isključuju, što ih čini ključnim za stabilizaciju sistema u uslovima sve većeg udela obnovljivih izvora poput vetra i sunca.
Istovremeno, predstavljaju tranziciono rešenje koje omogućava smanjenje emisija u odnosu na termoelektrane na ugalj.
Izmene zakona predviđaju i značajno proširenje trase gasovoda. U Hercegovini se mreža širi kroz uključivanje Gruda i izgradnju nove grane prema Čapljini, čime gas praktično dolazi u veći deo ovog regiona.
U Srednjoj Bosni dodaje se nova grana prema Donjem Vakufu, čime se dodatno širi dostupnost gasa.
Najveća promjena je ipak uvođenje potpuno novog pravca Kladanj-Tuzla, koji se gradi prvenstveno zbog napajanja buduće gasne elektrane. Međutim, ovaj krak neće biti direktno povezan s ostatkom Južne interkonekcije.
Upravo tu dolazi do ključne promene. Da bi sistem funkcionisao, novi gasovod i postojeća mreža (Zvornik – Sarajevo) moraće biti povezani i funkcionisati kao jedinstven sistem, piše Biznisinfo.ba.
To podrazumeva tehničko prilagođavanje postojećeg gasovoda za tzv. reverzibilan rad – odnosno mogućnost da gas teče u oba smera.
Praktično, to znači da će gas iz pravca Hrvatske i LNG terminala na Krku moći ići prema Tuzli, ali i dalje kroz postojeću mrežu prema drugim delovima zemlje. Ova integracija predstavlja možda i najvažniji aspekt celog projekta.
Vrednost same Južne interkonekcije procenjuje se na oko 350 miliona evra, dok bi tri planirane gasne elektrane zahtevale dodatnih oko milijardu evra ulaganja.
Kada se uključe i novi krakovi poput pravca Kladanj-Tuzla te prateća infrastruktura, ukupni investicioni ciklus dostiže gotovo 1,5 milijardi evra.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







