Samo u energiji vetra, kopnena površina zemlje ima potencijal od 25 gigavata
Dok mnoge zemlje prelaze na zelene izvore energije, koja pomaže u borbi protiv zagađenja vazduha, ali i klimatskih promena, u Kolumbiji, koja ima potencijal, to ne ide tako lako.
Region Gvahira u severnoj Kolumbiji prošaran je kaktusima, nema mnogo vode, i često duva vetar. Upravo zato ima ogroman potencijal da pozicionira Kolumbiju kao lidera u energetici vetra i sunca.
"Kolumbija ima potrebu za obnovljivim izvorima električne energije. A u energiji vetra, kopnena površina zemlje ima potencijal od 25 gigavata. A samo u Gvahiri postoji potencijal od 18 gigavata. To znači da je ovde većina tog potencijala", rekla je Margarita Nives, osnivač Kolumbijske mreže za istraživanje vetra na moru.
Ta količina energije mogla bi da napaja do 37,5 miliona domova godišnje. To je deo energetske tranzicije Kolumbije, čiji je cilj da se fosilna goriva zamene obnovljivim izvorima, uz podršku ranjivih grupa kao što su starosedeoci. Ipak, nije sve idealno. Ogromne vetroturbine natkrivaju zemlju koja je sveta za starosedelačku zajednici Vaju, čiji je otpor zaustavio više od 50 projekata koje su predložile multinacionalne kompanije i vlada.
"Te vetroturbine su previše blizu našeg groblja Vaju. Kompanije nas iskorišćavaju", istakla je Zoila Velaskez, pripadnica domorodačke zajednice Vaju.
Poznavaoci prilika upozoravaju da bi nastojanje vlade da ubrza odobrenja za projekte moglo da podigne tenzije, posebno ako se ima u vidu da se kolumbijska vlada obavezala na poštovanje prava starosedelaca kroz pravne okvire poput Ustava iz 1991. i mirovnog sporazuma iz 2016. godine
Kompanije sada sprovode studije za priobalne vetroparkove, što je takođe razbesnelo starosedeoce, posebno tradicionalne ribare, poznate kao Apalanci.
"Vlada kaže da niko ne poseduje ni sunce ni vazduh. To je istina. Ali oni nam štete. Kako nam to koristi? Mi smo Kolumbijci, ali nas ne tretiraju jednako", zaključio je ribar Aron Laguna Ipuana.
Stručnjaci podsećaju da su u poslednjih 20 godina u Kolumbiji izgrađena samo tri vetroparka, dok je u drugim zemljama, poput Brazila, taj broj dostigao i više od hiljadu. Uprkos tome vlasti će morati da promovišu rešenja koja će poštovati ljudska prava kako bi zajednice osetile da su učesnici u projektima i da je to od koristi za njih, ali i za region.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







