Srbija i region dogovorili jaču energetsku saradnju
Foto: TANJUG/ MRE/ NENAD KOSTIĆMinistarka energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je danas u Atini, na sastanku ministara energetike Srbije, Grčke, Bugarske i Severne Makedonije, da će u našoj zemlji ove godine početi radovi na gradnji gasnog interkonektora do Severne Makedonije koji će biti završeni do kraja 2027, preko kojeg ćemo se povezati sa Grčkim gasovodom i dodala da je i Bugarska zainteresovana za proširenje postojeće interkonekcije sa Srbijom do 3,2 milijarde metara kubnih gasa.
Đedović Handanović je rekla da je regionalni Ministarski sastanak u Atini bio veoma dobar i produktivan i najavila da će sledeći sastanak biti održan na jesen u Beogradu.
"To smo se ovde i dogovorili, nisu bili samo ministri, bili su predstavnici i kompanija, operatera, kako gasnih tako i prenosnih sistema. Veoma je dobro što su pored nas na ministarskom nivou bili i predstavnici kompanija. Razgovarali smo o poboljšanju naših interkonekcija, naše povezanosti, šta je sve ono što planiramo da završimo", rekla je ministarka medijima.
Objasnila je da je cilj da Srbija i Severna Makedonija izgrade gasni interkonektor do kraja 2027.
"Kod nas se ishoduju lokacijski uslovi, kako za interkonektor, tako i za deo severne gasovodne mreže u Srbiji do Orljana odnosno do Vranja. I u tom smislu, ove godine počinju radovi koji će biti završeni do 2027. Sa druge strane, Grčka će završiti do kraja ove godine. Na njihovoj strani, interkonektor Severne Makedonije i Grčke biće povezan u prvoj polovini 2027, a sa nama do kraja 2027. Pričamo o našem interkonektoru sa Severnom Makedonijom od milijardu i po metara kubnih gasa godišnje", rekla je Đedović Handanović.
Podsetila je da smo sa Bugarskom već završili interkonekciju od 1,8 milijardi metara kubnih gasa.

"Bugarska strana je zainteresovana i za proširenje do 3,2 milijarde metara kubnih, kada se za to stvore uslovi. Mi smo naglasili da Srbija planira da ulaže u narednim godinama i to je predviđeno planom Srbija 2030 i Srbija 2035. i to 1,2 milijarde evra u gasnu infrastrukturu, u gasni program, jačanje gasovoda kroz našu zemlju, pre svega od Niša, Velike Plane preko Batajnice do Horgoša, ali i na istoku zemlje, jer planiramo da završimo interkonekciju sa Rumunijom i da taj deo zemlje bolje gasifikujemo i taj koridor ojačamo", rekla je ministarka Đedović Handanović.
Kada je reč o saradnji u prenosnim kapacitetima i razmeni električne energije, istakla je da je Srbija prva zemlja koja ispunjava uslove ili će ispuniti uslove za spajanje sa tržištem Evropske unije.
"Mi smo našu regulativu uskladili, čekamo verifikaciju od Evropske komisije. Moguće je da će biti zahteva za dodatnim usaglašavanjem, što ćemo promptno sprovesti, jer želimo da nema daljih odlaganja kada je u pitanju spajanje tržišta. Za to imaju interes i Grčka i Bugarska kao zemlje koje su članice Evropske unije i koje su povezane sa našim prenosnim sistemima sa kojima ćemo se ispojiti i u tom smislu da nam daju podršku i u Briselu, znači u evropskoj administraciji, da ti procesi budu završeni što pre, jer smo čekali zaista jako dugo na proces verifikacije od EK i mislimo da sve to može da ide brže i efikasnije, jer je u interesu svih strana", rekla je ministarka.
Poručila je da će Srbija nastaviti posvećeno da radi na jačanju infrastrukture i na našoj boljoj povezanosti i na produbljivanju regionalne saradnje.
"Jer energetski sistemi što su bolje povezani, oni su otporniji na šokove i na krize. Srbija je posvećena jačanju energetske sigurnosti i bezbednosti, ali i da bude tranzitna zemlja koja će se pozicionirati da bude tranzitna zemlja, da bude jaka veza između juga Evrope i centralne Evrope. To će nam doneti prednosti i u snazi u geopolitičkom smislu da jednostavno budemo čvorište kada je razmena energenata u pitanju u centralnoj i u jugoistočnoj Evropi", naglasila je Đedović Handanović.
Posle Ministarskog sastanka objavljeno je zajedničko saopštenje ministarstava energetike Grčke, Srbije, Severne Makedonije i Bugarske u koje navedeno da su se ministri i predstavnici nadležni za energetiku tih zemalja sastali u Atini kako bi razgovarali o budućnosti regionalne saradnje i povezivanja u oblasti energetike u Jugoistočnoj Evropi.
U uslovima trajne geopolitičke neizvesnosti i nestabilnosti na globalnim energetskim tržištima, ministri su još jednom potvrdili da energetska bezbednost, pristupačnost i otpornost više nisu isključivo nacionalni prioriteti, već zajedničke evropske i regionalne odgovornosti.
Istakli su da Jugoistočna Evropa mora imati aktivniju ulogu u oblikovanju buduće arhitekture evropskog energetskog sistema kroz unapređenu saradnju, bolje interkonekcije i veću integraciju tržišta.
Ministri su konstatovali značajan napredak koji je Evropa poslednjih godina ostvarila u jačanju svoje energetske bezbednosti, diversifikaciji pravaca snabdevanja i ubrzanju tranzicije ka čistoj energiji.
Istovremeno, naglasili su da i dalje postoje značajni izazovi, posebno u obezbeđivanju da svi regioni Evrope pođednako imaju koristi od istinski integrisane, međusobno povezane i konkurentne Energetske unije.
U tom kontekstu, ministri su istakli strateški značaj regionalne saradnje između susednih zemalja kao pokretača unapređenja infrastrukturnog povezivanja, integracije tržišta električne energije i gasa, fleksibilnosti sistema i sigurnosti snabdevanja.
Pozdravili su bližu koordinaciju između operatora prenosnih sistema i ohrabrili sve relevantne aktere da intenziviraju napore usmerene na uklanjanje preostalih prepreka prekograničnoj integraciji i podsticanje investicija u ključnu energetsku infrastrukturu.

Ministri su takođe razgovarali o uticaju trenutne nestabilnosti u širem regionu i na Bliskom istoku na međunarodna energetska tržišta, prepoznajući značaj koordinisanog delovanja radi jačanja otpornosti na poremećaje u snabdevanju i nestabilnost cena.
Naglasili su da unapređena međusobna povezanost u regionu doprinosi ne samo energetskoj bezbednosti, već i stabilnosti cena, konkurentnosti i uspešnoj integraciji obnovljivih izvora energije.
Učesnici su još jednom potvrdili svoju zajedničku ambiciju da rade na uspostavljanju povezanijeg, otpornijeg i ka budućnosti usmerenog regionalnog energetskog okvira, usklađenog sa širim ciljevima Evropske energetske unije.
Saglasili su se da Jugoistočna Evropa može i mora postati stub stabilnosti, saradnje i strateške povezanosti u širem evropskom kontekstu.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







