Letovanje kakvo znamo moglo bi da postane luksuz
Foto: ShutterstockAko se sukob u Iranu nastavi, letovanje kakvo poznaju i Grci i srpski turisti moglo bi da postane luksuz, logistički problem ili čak bezbednosni rizik.
Ekonomisti i turistički operateri već upozoravaju da se efekti krize prelivaju direktno na Mediteran, sa jasnim posledicama po cene, dostupnost i interesovanje putnika.
Rat u Iranu već je proizveo jedan od najvećih poremećaja u snabdevanju energijom u modernoj istoriji. Zatvaranje Ormuskog moreuza, ključne tačke kroz koju prolazi oko 20% svetske nafte, izazvalo je skok cena nafte iznad 100 dolara, uz rizik daljeg rasta.
Ekonomista Mohamed El-Erian upozorava da svet ulazi u „tačku pucanja“, gde energetski šok prelazi iz kratkoročnog u dugoročni problem, sa mogućim cenama nafte i do 200 dolara po barelu.
To direktno znači: skuplje avionske karte, skuplji autobuski i automobilski prevoz, eksploziju cena smeštaja i hrane, a za srpske turiste, koji dominantno putuju kolima u Grčku, ovo je udar pravo u džep.
Prvi signali krize već su vidljivi. Prema podacima industrije: rezervacije za Mediteran su naglo pale, pojedine destinacije beleže i do 40% manje bukinga, otkazivanja idu i do 100% u kriznim zonama poput Kipra.
Iako Grčka nije direktno pogođena, efekat „blizine rata“ već menja ponašanje turista. Avio-kompanije beleže pad potražnje, dok se deo gostiju preusmerava ka sigurnijim destinacijama poput Španije.
Geopolitički rizik dodatno komplikuje situaciju. Istočni Mediteran, uključujući Grčku, postaje zona povećane vojne aktivnosti zbog NATO baza i strateških tačaka.
Analitičari upozoravaju da bi produženi sukob mogao da podigne bezbednosni rizik regiona da utiče na osiguranje putovanja da dovede do dodatnih otkazivanja. Drugim rečima, čak i ako nema direktnog sukoba: percepcija nesigurnosti radi svoj posao.
Organizacije poput OECD već upozoravaju da rat podiže globalnu inflaciju, koja bi mogla dostići oko 4% u razvijenim ekonomijama.
Za turizam to znači skuplje usluge u hotelima veće cene hrane i pića povećane lokalne takse i energenti. Grčka ekonomija, koja u velikoj meri zavisi od turizma, biće prinuđena da deo tog tereta prebaci na turiste.
Za građane Srbije, koji tradicionalno letuju u Grčkoj, situacija postaje posebno osetljiva: gorivo, već najskuplja stavka, dodatno poskupljuje, aranžmani postaju nestabilni, kursne razlike i inflacija dodatno nagrizaju budžet.
U prevodu: letovanje koje je do juče bilo „standard“, sada može postati ozbiljna finansijska odluka.
Ako se sukob produži, Mediteran bi mogao da uđe u najneizvesniju turističku sezonu u poslednjih nekoliko decenija. Kombinacija visokih cena, geopolitičkog rizika i pada tražnje već sada menja tržište.
Za turiste, posebno one iz Srbije, pitanje više nije gde na more, već da li uopšte ići.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







