Ukoliko proizvođači žele da imaju više kupaca, ne mogu da se oslanjaju samo na redovne kupce ili na preporuku od usta do usta
Ko redovno posećuje pijacu, veoma dobro zna kod kojeg prodavca je dobro voće i povrće, gde treba kupiti sir, a kome da se obrati ukoliko želi sveža jaja ili piliće. Međutim, ukoliko proizvođači žele da imaju više kupaca, ne mogu da se oslanjaju samo na redovne kupce ili na preporuku od usta do usta. Tada na scenu stupaju društvene mreže.
U vreme digitalizacije, poljoprivrednici danas imaju mogućnost da reklamiraju svoju robu putem društvenih mreža i onlajn prodaje. Međutim, veliki broj ne koristi tu mogućnost zbog sumnje u nove tehnologije, ali i nedostatka digitalnih veština. Proizvođač sira Dragan Tadić, kaže da su u doba korone, kada je započeo proizvodnju, društvene mreže bile jedini način da promoviše svoj brend, i da su to na sebe preuzela njegova deca.
"Mogu da vide na tim društvenim mrežama, ne moraju da pitaju, tu je sve šta se nudi, šta se prodaje i tako onda pozovu ili ako smo negde u nekom gradu, ljudi dođu, preko društvenih mreža su obavešteni da tu izlažemo da dođu da probaju", pojašnjava za UNU Tadić.
Dobra reklama je važna jer poljoprivrednicima pomaže da dođu do većeg broja kupaca. Izlagači kažu da ih život na selu inspiriše da dobiju ideju za reklamu, ali i da je ponekad ,,pozajme" sa stranih sajtova.
"Moj prijatelj se takođe bavi proizvodnjom rakije i često snima ja jutjub, za tik tok i stalno objavljuje te neke snimke i on je sad u tom stadijumu gde je bukvalno od samog sebe napravio veći brend nego što je to njegova rakija, slobodno mogu to da kažem. I onda ja savetujući se sa njim kako i šta, on kaže, vidi ti moraš da počneš da snimaš, da izbacuješ ti sopstvene snimke. Ja kažem pa vidi nisam siguran, ne znam kako bih. On kaže vidi u početku te bude sramota, ali te prođe", kaže za UNU Saša Jevtić, proizvođač rakije.
Da bi lakše došli do kupaca, poljoprivrednici moraju da osluškuju njihove želje i da u skladu sa tim prave kampanju na društvenim mrežama. Stručnjaci predlažu da svako nađe nešto što je jedinstveno za njegov brend.
"Ako neki proizvođač malina želi da promoviše svoju malinu, da je plasira na tržište, ne može samo da se oslanja na lokalnu proizvodnju. Mora videti na koji način da promoviše sebe kroz digitalne kanale, kroz veb sajt. Znači od samog početka proučavanje proizvoda, praćenje isporuke, recenzije sa korisnikom, znači celokupan doživljaj. Na osnovu tog nekog fid beka, povratnih informacija, može znati da li je njegov proizvod prošao dobro na tržištu ili nije", priča za UNU web savetnik Ivan Stojanović.
Neki proizvođači ipak smatraju da nema te reklame koja može da pomogne, ako prozivod nije dovoljno kvalitetan.
"Kvalitet je naša najbolja reklama, jer kad neko kupi onda pohvali drugima, a to je bolje od društvenih mreža i bolje od reklama na raznoraznim medijima", smatra Uroš Vlajić, proizvođač semena.
Stručnjaci ipak kažu da odbojnost kod starijih ljudi da probaju nešto novo jer ne žele da izlaze iz zone komfora i da se prilagođavaju novim metodama, može dovesti do toga da proizvod ne dostigne svoju visinu i punu vrednost.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.