Albanci prisvajaju Pećku patrijaršiju: Sagovornici UNE o pokušaju prekrajanja istorije u južnoj srpskoj pokrajini

SPC i istoričari upozoravaju na sistematsku reviziju istorije kojom albanska strana pokušava da prisvoji najveće srpske svetinje

Autor: Stefan Petrović
03.04.2026. 16:22
  • Podeli:
shutterstock, Pećka patrijaršija-69b80e0f56dea.webp Foto: Shutterstock

Srpske svetinje ponovo su na udaru Albanaca. Arheološki muzej iz Peći, uz vest da su učenici tamošnje srednje škole posetili Pećku patrijaršiju, tu srpsku svetinju proglasili su albanskom, a koju su, tvrde, kasnije Srbi sistematski transformisali.

Tim povodom sve nadležne institucije, Srpska pravoslavna crkva i istoričari upozoravaju na sistematsku reviziju istorije kojom albanska strana pokušava da prisvoji najveće srpske svetinje. 

Revizija istorije u režiji političke i intelektualne elite na Kosovu i Metohiji, kažu istoričari, ima za cilj da se opravdaju dešavanja zaključno sa jednostranim proglašenjem nezavisnosti Kosova.

Pre svega, insistirajući na ilirsko-albanskom identitetu i igrajući na kartu žrtve.

"Sve ove teze i svi ovi stubovi istorijskog revizionizma ne počivaju na činjenicama i nisu naučno utemeljeni, već imaju političku i ideološku podlogu koja ima za cilj prisvajanje srpskog kulturnog nasleđa i pokušaj izgradnje jednog regiopnalnog identiteta Albanaca. Po mom mišljenju, to neće uspeti i srpsko kulturno nasleđe na Kosovu neće doživeti sudbinu srpskog kulturnog nasleđa u Makedoniji i okolnim zemljama", objašnjava za UNU istoričar Aleksandar Gudžić.

I Albanci, prkoseći logici i istoriji, sve glasnije pokušavaju da sve srpsko proglase tzv. kosovskim, kaže pomoćnica direktora Kancelarije za Kosovo i Metohiju, i dodaje da zabrinjava tišina međunarodne zajednice. I podseća, reč je o srpskoj patrijaršiji u Peći.

"Ukoliko UNESCO i međunarodna zajednica ne sprovedu međunarodni monitoring u zaštiti manastira koji su pod zaštitom UNESCO-a, onda zaista treba postaviti pitanje i postanka tih organizacija. Cilj Prištine jeste UNESCO, a onaj ko je do juče rušio srpske svetinje na KiM, ne samo srpske, nego evropske i svetske, ne zaslužuje mesto u svetskim ni organizacijama, ni institucijama", kaže za UNU pomoćnica direktora Kancelarije za Kosovo i Metohiju Milena Parlić.

Taj problem, dodaje Parlić nije od juče, i podseća da je 1999. naočigled međunarodne zajednice srušeno 155 srpskih manastira i crkava koje predstavljaju raritet svetske baštine.

I dok svet ćuti, kažu naši sagovornici, na braniku istorije biće sav srpski narod zbog kojeg se i dalje čuju zvona srpskih svetinja na KiM.

"Bori se istinom, obilascima, crkva na Kosovu i Metohiji nikada nije bila življa, nikada više kulturnih događaja i manifestacija. Ono što mi kao država i naša država očekuje od sveta, EU i međunarodne zajednice, ništa više, ništa manje do poštovanja verskih, građanskih prava srpske crkve i srpskog naroda", objašnjava Parlić.

"Ubeđen sam da će, kada sve ovo prođe, ovo biti samo jedna ružna epizoda u našoj nacionalnoj istoriji", ističe Gudžić.

Sagovornici UNE zaključuju da ovaj revizionistički talas ipak nema budućnost i perspektivu, jer je Kosovo i Metohija područje najizraženijih nacionalnih osećanja, ali i duhovno istorijsko središte Srba.

Taj spoj svetovnog i sakralnog i viševekovnu istoriju, dodaju, ne mogu da unište pokušaji njene nevešte revizije.

Preuzmite mobilnu aplikaciju:

Get it on Google PlayDownload on the App Store
  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()