Nepoštovanje pravila u saobraćaju iz psihološkog ugla objašnjava se teorijom planiranog ponašanja
Zbog nepoštovanja pravila u saobraćaju svakodnevno se dešavaju saobraćajne nezgode. Prolazak na crveno svetlo i na znak stop često se viđa na ulicama, a bio je i uzrok nedavne tragedije u Batajnici kada je jedan mladić poginuo.
Zato smo pitali stručnjake zašto vozači svesno krše ta pravila i šta je rešenje.
Crveno svetlo na semaforu znači da je prolazak zabranjen. To svi znaju, međutim, pravilo često krše pešaci, a neretko i vozači.
"Nekada kažu da su žurili, nekada kažu da su dobro procenili da neće nikoga ugroziti, što se često ispostavi kao netačno. Nekada kažu da oni mnogo dugo voze i da prosto mogu da priušte sebi tako nešto, ali koji god da su razlozi, mislim da je dobro primetiti da ovi ljudi uvek zapravo potenciraju da su njihove želje i potrebe važnije od želja i potreba drugih učesnika u saobraćaju", kaže psihološkinja Jelena Milošević.

Nepoštovanje pravila u saobraćaju iz psihološkog ugla objašnjava se teorijom planiranog ponašanja.
Na osnovu lične procene rizika, različito se ponašamo u identičnim situacijama, i upravo to može da bude uzrok saobraćajne nezgode.
"Na primer pešak upravo prelazi pešači oprelaz na crveno svetlo koji se sastoji od četiri saobraćajne trake ima razdelna ostrva između, dok isti takav pešački prelaz ne bi prešao na crveno svetlo ukoliko ne bi postojalo razdelnih ostrva, odnosno njegova percepcija rizika bi bila veća. Kada govorimo o percepciji rizika, tu mislimo na rizik, sopstvene ugroženosti, ugroženosti drugih i naravno percepcija sankcije koju može da očekuje", navodi profesor Saobraćajnog fakulteta Emir Smailović.
Kazne postoje, ali mnogi razvijaju naviku nepoštovanja propisa, jer retko bivaju kažnjeni.
"Potrebno je da se institucije bave pojedinačnim slučajevima vozača, odnosno da postoji višestepena, višefazan rad sa takvim vozačima koji čak ni nakon sankcije, ni nakon te prethodne opomene ne menjaju ponašanje, već nastavljaju da čine već nastave da čine prekršaj", dodaje Smailović.

Da rešenje nije samo u strožim kaznama već i u edukaciji, smatraju i psiholozi.
"U suštini smatram da je nama potrebno dosta rada na promeni saobraćajne kulture, zato što mislim da je na niskom nivou, a to podrazumeva različite preventivne i edukativne programe, kako za odrasle, tako i za decu. Dakle jedna društvena vrednost postane poštovanje tih pravila i razvijanje svesti kod ljudi da poštovanje pravila znači zapravo čuvanje svog sopstvenog života pre svega", objašnjava Milošević.
A dok ne dođe do sistemskih promena i dok se ne razvije svest da poštovanje saobraćajnih pravila znači brigu o životu - nesreće će se ponavljati. Samo kolektivna odgovornost može dovesti do bezbednijih ulica za sve nas.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







