"Srbija - naša porodica": Borimo se sa starenjem i smanjenjem broja stanovnika kao i druge zemlje sveta

Važno je pomoći parovima da ostvare željeni broj dece jer, kako se ističe - želja ne manjka, ali treba pronaći razloge zašto se to ne ostvaruje

16.12.2025. 14:19
  • Podeli:
prirodni priraštaj, stanovnici, stanovništvo, broj rođenih, broj umrlih, osipanje stanovništva, pad rast broja stanovnika, grafikon - shutterstock_1432280996-676bfa8f213ba.webp Foto: Shutterstock

Srbija se, kao i druge zemlje Evrope i sveta, bori sa smanjenjem broja stanovnika i stranjem, dok parovi sve češće odlažu zasnivanje porodice, istaknuto je na trećoj konferenciji "Srbija - naša porodica" (Jačanje porodičnih politika i demografskog razvoja Srbije), na panelu "Važnost sveobuhvatnog pristupa u sagledavanju demografskih izazova". 

Predsednik Društva demografa Srbije Vladimir Nikitović rekao je da sve može da utiče na demografsku sliku - od stanovanja i kvaliteta javnih usluga, pa sve do adekvatne šire političko-društvene klime u kojoj bi se mladi osećali dovoljno sigurno da zasnuju porodicu. 

"Jako je važno, po meni, da gradimo taj širi političko-društveni konsenzus oko demografskih politika, dakle, da ne isključujemo deo stanovništva koji razmišlja drugačije i koji ima drugačije vrednosti od tradicionalnog koncepta društva", rekao je Nikitović.

Dodao je da su i u Srbiji i u Evropi smanjenje stope rađanja, ali i da se beleži porast neučestvovanja mlađih generacija u reprodukciji. 

"Imamo i to smanjenje proširenja porodice. Sve je manje onih koji uspevaju da se ostvare po drugi put kao roditelji", dodao je on. 

Jedna od stvari koje nije lako prevazići na tom putu zapravo su partnerski odnosi koji su postali jako komplikovani, i to kod mlađih generacija uzima danak - to je činjenica, ukazao je.

"Na primer, videli smo da je kod visoko obrazovanih žena fertilitet najniži, to je nešto maltene kao pravilo, u nekim možda ravnopravnijim okruženjima taj raspon nije toliki. Međutim, ono što smo videli i što se potvrdilo kao vrlo stabilan pokazatelj, jeste zapravo da je nisko obrazovanim muškarcima, onima koji su negde na dnu socijalne lestvice, najteže da zasnuju porodicu, ali to nije specifikum samo Srbije. To se zadržalo i na evropskom kontekstu, i potvrđuje koliko je i dalje ta hraniteljska i uopšte očinska uloga kod muškarca bitna", istakao je on. 

Šefica Kancelarije Populacionog fonda UN u Srbiji Borka Jeremić, govoreći o demografskoj slici sveta i Evrope, rekla je da se ona ne razlikuje mnogo u odnosu na demografsku sliku Srbije i da se, kao i većina zemalja, Srbija suočava sa smanjenjem broja stanovnika i starenjem stanovništva. 

"Tri su razloga iz naše perspektive. Ljudi žive duže i zdraviji su, produžen je vek života čoveka i to je jedan od civilizacijskih uspeha. Jer danas imamo starije žive ljude neko ranije. Drugi aspekt je da se i u Srbiji i Evropi rađa manje dece nego što je potrebno da bi se stanovništvo održalo. I treće su migracije", rekla je Jeremićeva. 

Na osnovu globalnih istraživanja rađenih u toku ove godine, kako je navela, na uzorku od 14.000 ljudi iz 14 zemalja koje su različite prema demografiji i ekonnomiji, zaključeno je da jedna od pet osoba misli da neće uspeti da ostvari željeni broj dece.

"Takođe, 39 odsto ljudi plaši se finansijskih teškoća, 19 odsto se plaši budućnosti, budućih ratova ili pandemija, pa zbog toga odlaže zasnivanje porodice. Kada je u pitanju rodna ravnopravnost, 13 odsto žena, a osam odsto muškaraca misli da ima nejednaku podelu kućnih poslova i da zbog toga ne može da ima decu", rekla je ona. 

Istakla je da u Evropi podaci govore da građani ipak žele da imaju dvoje ili više dece, ali da ipak to ne ostvaruju, kao i da je stopa fertiliteta u Centralnoj Aziji i Evropi dvostruko veća u zemljama sa visokim prihodima, nego u onima sa nižim. 

Prema njenim rečima, važno je pomoći parovima da ostvare željeni broj dece jer, kako kaže, želja ne manjka, a treba pronaći razloge zašto se to ne ostvaruje. 

Preuzmite mobilnu aplikaciju:

Get it on Google PlayDownload on the App Store
  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()