Težak put do samostalnosti: UNA istražuje - šta čeka mlade bez roditeljske brige nakon punoletstva u Srbiji?

Bez dovoljno podrške države i institucija, put do samostalnog života postaje još teži

Autor: Ana Rakić
07.05.2026. 19:30
  • Podeli:

Mladi koji odrastaju u domovima i hraniteljskim porodicama nakon punoletstva često se suočavaju sa nesigurnom budućnošću.

Bez dovoljno podrške države i institucija, put do obrazovanja, zaposlenja i samostalnog života postaje još teži. Upravo zato, humanitarna organizacija SOS Dečija sela Srbija predstavila je preporuke za unapređenje javnih politika koje bi trebalo da poboljšaju položaj ove grupe mladih.

Mladi koji odrastaju u teškim životnim okolnostima, nakon izlaska iz alternativne brige suočavaju se sa brojnim izazovima, od stambenog zbrinjavanja i pronalaska posla do nedostatka osnovnih veština potrebnih za samostalan život. Zbog traumatičnih iskustava često imaju i manjak samopouzdanja.

Iako postoje određene mere podrške, sagovornici ističu da one i dalje nisu dovoljne.

"Potrebno je da se promene politike jer one menjaju praksu, menjaju jedan sistemski okvir i uvode obaveze da sve važne institucije moraju da postupaju po njima i da svi mladi bez obzira gde se nalazili imaju jednaka prava. Recimo imate situaciju da grad Beograd, kao jedna od retkih lokalnih samouprava daje neke beneficije: stambeno zbrinjavanje, finansijsku podršku pri izlasku mladih iz hraniteljstva ili domova. Ali druge opštine to nemaju, zato je ovo jako važno", kaže za UNU direktorka organizacije SOS Dečija sela Srbija Vesna Mraković.

Mladi u riziku predstavili su svoje potrebe i poručili da žele da budu prepoznati i uključeni u sistem podrške.

Siguran krov nad glavom, finansijska pomoć, mere koje sprečavaju rano napuštanje školovanja, kao i individualna podrška pri zapošljavanju, samo su neki od koraka koji su im neophodni. Saradnja svih institucija je ključna, jer je problem kompleksan i zahteva sistemska rešenja.

"Mislim da ta promena ide jako sporo i da se najviše zasniva na omladinskim radnicima, edukatorima, na toj neformalnoj oblasti. A sa ovim preporukama i ovom promenom zakona mislim da će to biti na jednom višem nivou i da to postane jedan standard da i mladi koji su u riziku, koji se suočavaju sa dosta poteškoća budu prepoznati", ističe za UNU edukator Aleksandar Milanović.

Samo saradnja institucija, lokalnih zajednica i organizacija može doprineti tome da mladi u riziku dobiju priliku za dostojanstven život, obrazovanje i zaposlenje.

Preuzmite mobilnu aplikaciju:

Get it on Google PlayDownload on the App Store
  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()