Formiranje ovog tima, kažu poznavaoci, obećava brže i sigurnije korake na evropskom putu naše zemlje
Vlada Srbije formirala je Operativni tim koji će koordinisati sprovođenje obaveza na evropskom putu Srbije. Od tog tima očekuje se da obezbedi strateške smernice i političku koordinaciju kako bi se ostvario napredak u pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom.
Šta za naš evropski put znači formiranje tog tela i može li nas ono zaista približiti evropskim zvezdicama? Operativni tim formiran je u trenutku kada je Brisel odlučio da politiku proširenja vrati na agendu, što, poručuju upućeni, obećava brže i sigurnije korake na evropskom putu naše zemlje.
"Sam tim je dobra poruka za pristupanje, očigledno je uviđeno da treba malo više da se posvetimo evropskom putu i tim zahtevima", objašnjava za UNU Ljubomir Đurić iz Centra za nacionalnu politiku.
"Ovo operativno telo može biti jako važan organ koji će na jedan tehnički način pripremati taj proces pridruživanja Srbije Evropskoj uniji", ističe za UNU Dragiša Mijačić iz Instituta za teritorijalni ekonomski razvoj.
Ali, koliko god da je staza utabana, stručnjaci ocenjuju da nedavno formiran tim iz Nemanjine 11 nema velike šanse da samostalnim aktivnostima dovede Srbiju do briselske kapije.
"Ukoliko postoji politička volja Evropske komisije, Evropske unije i zemalja članica, da prime Srbiju, i ako postoji politička volja političke elite da radi na reformama onda postoji šansa da Srbija postane vrlo brzo članica Evropske unije pod nekim posebnim uslovima", smatra Mijačić.
Sagovornici UNE saglasni su da delovanje tela za pristupanje može da ima efekte samo onda kada se u praksi ispune dobro poznati zahtevi Evropske unije i u pregovore uključe svi politički i društveni akteri.
"U ovom trenutku svakako je pravosuđe i ta vladavina prava nešto što svaki put jeste pomenuto kao osnovni zahtev i zato je nešto što ćemo sasvim sigurno videti kao ključnu temu kroz čitav proces, to je i od same Unije predstavljeno kao osnovna stvar koja je neophodna za implementiranje daljih reformi", objašnjava Đurić.
"Mora da se radi od onih zahteva koje smo i do sada videli - medijski zakoni, izborni zakoni itd, onda da se radi na borbi protiv korupcije, mora se raditi na uvođenju sankcija Rusiji, mora se raditi na normalizaciji odnosa sa Kosovom, znači, to su sve velike teme koje moraju da se realizuju u narednih godinu dana", kaže Mijačić.
Zato, iako šef Misije Srbije pri Evropskoj uniji sa svojim timom obećava intenzivnije evropske integracije, stručnjaci zaključuju da će se naša evropska sudbina krojiti u samom procesu reformi.
Od njihovog ostvarivanja će, kažu, najviše zavisiti to hoće li Beograd i Brisel u budućnosti biti bolji prijatelji.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







