U Tirani se danas održava samit procesa Brdo-Brioni
Foto: TANJUG HINA STA BOSTJAN PODLOGARHrvatski predsednik Zoran Milanović izjavio je danas u Draču da Hrvatska i Slovenija zemljama Zapadnog Balkana nisu mentori nego podrška na putu u EU, ali se sa slovenačkom kolegicom Natašom Pirc Musar nije saglasio o ukidanju jednoglasnosti kao metodi odlučivanja u pregovaračkom procesu, preneo je hrvatski Indeks.
Milanović je nA pres konferenciji sa albanskim predsednikom Bajramom Begajem i slovenačkom predsednicom Natašom Pirc Musar nakon samita Procesa Brdo-Brioni, ponovio stav da tu inicijativu kojom Hrvatska i Slovenija kopredsedavaju, ne vidi kao „oblik mentorstva“ dve članice EU zemljama jugoistočne Europe koje to još nisu.
„Hrvatska vlada pruža podršku državama regiona koliko to može, čini mi se da ne diskriminiše i verujem da će tako i nastaviti“, rekao je Milanović.
To je, podvukao je, dijalog koji je pretpostavka bilo kakvih, a naročito dobrih odnosa.
„Nećemo doneti neke velike zaključke, pokrenuti nove inicijative, doneti novac, to ne možemo u ovom formatu“, rekao je hrvatski predsednik dodavši da je jedan od glavnih problema EU „nesposobnost ili nevoljnost da razgovaraju s igračima u svetu“.
Predsednica Slovenije Nataša Pirc Musar rekla je da Proces Brdo-Brioni „gradi prostor za dijalog“, te pozvala na brže i efikasnije približavanje zemalja zapadnog Balkana Evropskoj uniji. Za svaki korak u procesu proširenja potreban je konsenzus, a to znači da svaka država članica može u bilo kojem trenutku uložiti veto.
Pirc Musar je rekla da se Slovenija, zajedno s Nemačkom, zalaže da kvalifikovana većina počne da se koristi za otvaranje određenih pregovaračkih klastera ili poglavlja.

„Nadam se da će svih 27 članica shvatiti potrebu ubrzanja procesa. Za tango je potrebno dvoje“, rekla je Pirc Mursar, na šta je Milanović uzvratio neslaganjem.
„Ova inicijativa Slovenije i Nemačke i još nekih država da se određene odluke ne donose jednoglasno, nego kvalifikovanom većinom, koliko ja znam, nema podršku hrvatske vlade, a ni moju“, rekao je Milanović.
Dodao je da je za njega to način odbrane malih država od onih većih koje „nas ne razumeju i ne vide“.
„Ne vidim ništa loše ni zlonamerno u slovenačkoj ideji, a koji su nemački motivi, to je već tema za neke druge razgovore“, rekao je hrvatski predsednik.
Povodom izjave mađarskog premijera Viktora Orbana da se „EU raspada“ i da Mađarska ne bi trebalo dodatno da veže sudbinu uz blok, Milanović je poručio da se Unija ne raspada i da pre svega predstavlja „slobodno tržište“.
„Ja nisam vernik u Europsku uniju, ali je prihvatam kao jako dobru nadgradnju onoga što moja nacionalna država jeste – demokratska, otvorena, inkluzivna, a to treba braniti“, rekao je Milanović, dodajući da Orban „ima svoj stil i metodologiju“, te da se ne slažu u svemu, ali da to nije razlog da se ne razgovara.
Dodao je da pri donošenju teških odluka treba uzimati u obzir razlike i da vlada „akutni oblik kratkovidnosti“ kad je reč o evropskoj perspektivi Ukrajine, Moldavije i Gruzije.
„Moramo paziti do koje mere neko društvo guramo u nekom pravcu. Ja nisam dovoljno hrabar da se u to upuštam“, dodao je Milanović.
Upozorio je i da je narativ Evrope „sve više crno-beli“. „Čim otvoriš usta, ti si proruski. To je govor mržnje i ne znači ništa sam po sebi, ali to je nažalost postao model BRISELA, kako se ne može voditi dijalog, politika i stvarati ujedinjena Evropa“, smatra Milanović.
Domaćin ovogodišnjeg samita albanski predsednik Bajram Begaj rekao je da je strateški cilj njegove zemlje da otvori poslednji pregovarački klaster do kraja ove godine.
„Aspiracija Albanije za članstvo u Uniji nije samo politički cilj, već nacionalna misija. Albanija nastoji dovršiti tehničke pregovore do 2027. godine i postati punopravna članica do 2030“, rekao je Begaj.Dodao je i da se region suočava sa bezbednosnim izazovima.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







