Fokus samita je bio na ubrzanje sprovođenja Plana rasta EU za region
Foto: Dursun Aydemir/AFP/ProfimediaSamit EU-Zapadni Balkan održan danas u Skoplju obeležilo je intenziviranje evropske podrške regionu kroz Plan rasta, nudeći značajna finansijska sredstva i pogodnosti poput besplatnog rominga.
Međutim, događaj je bio i mesto gde je makedonski premijer Hristijan Mickoski izrazio čvrst stav protiv „ucene“, aludirajući na otvorena pitanja sa Bugarskom.
Fokus samita je bio na ubrzanje sprovođenja Plana rasta EU za region. Plan, vredan šest milijardi evra (dve milijarde grantova i četiri milijarde kredita), osmišljen je da podstakne ekonomski razvoj i ubrza socio-ekonomsko približavanje istom cilju zemalja zapadnog Balkana. Cilj je da se obezbedi pristup delovima jedinstvenog tržišta EU čak i pre punopravnog članstva, što bi moglo dovesti do udvostručavanja ekonomija regiona tokom naredne decenije.
Evropska komesarka za proširenje i politiku susedstva Marta Kos naglasila je da u Uniji postoji jasan konsenzus o proširenju i da Evropa ne može biti ujedinjena bez zapadnog Balkana. Ona je naglasila da će potrebne reforme, iako nisu lake, doneti stabilnost i prosperitet. Kao konkretan dokaz napretka, Kos je rekla da je 75 odsto dogovorenih regionalnih reformi već sprovedeno ili je u toku. Kao dodatni podsticaj, najavila je mogućnost slobodnog rominga između zemalja Zapadnog Balkana i EU od 1. januara naredne godine, ukoliko se sprovedu neophodne reforme.
Domaćin samita, premijer Severne Makedonije Hristijan Mickoski, iskoristio je događaj da pošalje jasne poruke. Potvrdio je čvrstu posvećenost svoje vlade integracijama u EU, ali je naglasio da to mora biti dostojanstven proces, bez „ucena i nametanja pod maskom evropskog procesa“.
Ova retorika direktno se povezuje sa zahtevom Bugarske da uključi Bugare u Ustav Severne Makedonije, za koji je Mickoski prethodno predložio rešenje sa odloženim dejstvom – da ustavne promene stupe na snagu istovremeno sa ratifikacijom ugovora o pristupanju zemlje u bugarskom parlamentu.
Mickoski je naglasio da se reforme sprovode prvenstveno za dobrobit građana, a ne zato što to neko zahteva. Pozicionirao je zemlju kao proaktivnog partnera, naglašavajući da je Severna Makedonija prva zemlja u regionu koja je finalizovala sporazum o pretfinansiranju u okviru Plana rasta. Uz poruku da „Zapadni Balkan više nije čekaonica, već region rasta“, Mickoski je pozvao na novi, dinamičniji odnos sa Briselom.
Samit u Skoplju okupio je predstavnike svih zemalja zapadnog Balkana, koji su usvojili zajedničku deklaraciju kojom se obavezuju na razvoj u skladu sa evropskim standardima i jačanje regionalne saradnje.
Na zajedničkoj konferenciji za novinare sa premijerom Mickoskim, komesarka Kos poslala je snažnu poruku u odbranu makedonskog identiteta, ističući da on ne sme biti predmet političkog odlučivanja. Kos je naglasila da se o identitetu ne odlučuje za pregovaračkim stolom, već se nosi u „duši i srcu“.
"Identitet su i manastiri, i pogača, i tavče-gravče, pindžur, punjene paprike... niko vam to ne može oduzeti", rekla je ona i istakla da je EU zajednica različitosti i upravo kroz članstvo u EU se štite identitet, kultura i jezik.
Premijer Hristijan Mickoski je, međutim, podvukao da se identitet ne može svesti samo na gastronomiju i tradiciju, već i na istorijske ličnosti i događaje.
"Za mene, identitet je Goce Delčev, Kuzman Šapkarev, braća Miladinovci, Ilindenski ustanak, Damjan Gruev, Jane Sandanski... Nisam siguran da će kolege sa istoka deliti ovaj stav, ali to su ljudi koji grade naš makedonski identitet“, rekao je Mickoski, preneli su skopski mediji.
Očekujem svakakve inženjeringe u Evropskom parlamentu (EP) i bio bih veoma, veoma oprezan, jer se vodim maksimom „ne slušaj šta govore, gledaj šta rade“, rekao je premijer Hristijan Mickoski novinarima.
Mickoski je rekao da ne zna da li će se njegove kolege sa istoka deliti isto mišljenje, ali to su, kako je naveo, ljudi koji su deo našeg identiteta, makedonskog identiteta.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







