Novog papu bira Kardinalski zbor: Evo ko sve može biti papa, prednost imaju kardinali

Kardinalski zbor trenutno ima više od 220 kardinala iz više od 70 zemalja, od kojih samo oko 120 ima pravo da glasa za novog papu

21.04.2025. 19:35
  • Podeli:
papa franja AP PhotoAndrew Medichini tanjug-67151328133b1.webp Foto: AP PhotoAndrew Medichini Tanjug

Nakon smrti pape Franje, sledećeg papu će izabrati Kardinalski zbor, odnosno najviši zvaničnici Katoličke crkve koji će u narednih nekoliko dana krenuti u Rim na konklavu.

Kardinalski zbor trenutno ima više od 220 kardinala iz više od 70 zemalja, od kojih samo oko 120 ima pravo da glasa za novog papu. Ostali kardinali stariji su od 80 godina, zbog čega ne mogu da učestvuju na izborima za novog papu, ali se mogu uključiti o raspravu o tome koga treba izabrati.

Sve kardinale u Kardinalskom zboru imenuje direktno papa, i oni su obično rukopoloženi u biskupe. Dve trećine kardinala sa pravom učešća na izborima izabrao je papa Franja u poslednjih deset godina.

Nakon papine smrti, kardinali dolaze na sastanak u Vatikan, nakon čega sledi konklava, odnosno proces izbora novog pape. Posle obreda sahrane pape i nakon što se na opštim i posebnim sednicama kardinala sve pripremi za konklavu, kardinali se okupljaju određenog dana, ne pre 14. a ni posle 20. dana od smrti pape, u Crkvi Svetog Petra na misi.

Kardinali se zaklinju na apsolutnu tajnost i nije im dozvoljen kontakt sa spoljnim svetom tokom izbornog procesa, gde im nije dozvoljena upotreba mobilnih telefona, niti pristup medijima.

Pojedinačni kardinali glasaju za svog željenog kandidata dok se ne utvrdi pobednik, što je proces koji može potrajati nekoliko dana, pri čemu je u prethodnim vekovima glasanje moglo da potraje više nedelja ili čak mesecima. Najduža papska konklava u novijoj istoriji bila je 1922, kada je kardinalima trebalo pet dana da izaberu svog novog vođu, preneo je Gardijan.

Ako nakon 30 glasanja ne dobije konačan rezultat, kandidat će biti izabran prostom većinom. Nakon svakog kruga glasanja, glasački listići se spaljuju, a posebne hemikalije se dodaju da dim postane crn ili beo, pri čemu crni dim znači da novi papa nije izabran, dok beli dim objavljuje svetu da je izabran novi papa.

Nakon što se beli dim podigne, novi papa se obično pojavljuje u roku od sat vremena na balkonu koji gleda na Trg Svetog Petra, a viši kardinal koji učestvuje na konklavi objavljuje odluku o izboru novog pape rečima: ''Annuntio vobis gaudium magnum: Habemus Papam'', odnosno: ''S velikom radošću objavljujem: Imamo papu''.

Svaki kršteni muškarac može biti izabran za papu, iako se, kako navodi Gardijan, uvek bira neko od kardinala. Izabranog kandidata pitaju da li prihvata izbor, a ako on odgovori potvrdno, bira koje ime će da nosi kao papa, pri čemu može zadržati kršteno ime.

Vatikan je ranije danas objavio da je papa Franja preminuo u 88. godini života. Papa Franja bio je 266. poglavar Rimokatoličke crkve, odnosno biskup Rima od marta 2013. godine, pošto se njegov prethodnik, papa Benedikt XVI mesec dana ranije povukao sa pozicije.

Preuzmite mobilnu aplikaciju:

Get it on Google PlayDownload on the App Store
  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()