Održan sastanak "Koalicije voljnih": Usvojena Pariska deklaracija o bezbednosnim garancijama za Ukrajinu

U nacrtu saopštenja sa sastanka navodi se da SAD pružaju obaveštajnu i logističku pomoć prekidu vatre u Ukrajini.

06.01.2026. 21:16
  • Podeli:
Tan2026-01-0621123252_6 koalicija voljnih zelenski makron Ludovic Marin, Pool photo via AP-695d6d4a53b58.webp Foto: Tanjug/Ludovic Marin, Pool photo via AP

Učesnici sastanka "Koalicije voljnih" koji je danas održan u Parizu razgovarali su sa predstavnicima Ukrajine o nizu bezbednosnih i ekonomskih pitanja. Lideri „koalicije voljnih“ usvojili su Parisku deklaraciju o bezbednosnim garancijama za Ukrajinu, ali ona ne uključuje nikakve konkretne obaveze, izjavio je poljski premijer Donald Tusk nakon sastanka evropskih lidera u Parizu.

U nacrtu saopštenja sa sastanka navodi se da SAD pružaju obaveštajnu i logističku pomoć prekidu vatre u Ukrajini.

 U slučaju okončanja rata, Kijevu će biti obezbeđene ključne bezbednosne garancije kako bi se odvratila buduća ruska agresija, navodi se u nacrtu sporazuma lidera EU nakon sastanka Koalicije voljnih u Parizu.

"Postojaće kontinuirani, pouzdan sistem za praćenje prekida vatre. Njime će rukovoditi SAD uz međunarodno učešće", navodi se u nacrtu saopštenja, prenosi Gardijan.

Multinacionalne snage koje će biti raspoređene nakon prekida vatre pružile bi "mere bezbednosti u vazduhu, na moru i na kopnu" za Ukrajinu i osigurale "regeneraciju oružanih snaga Ukrajine", dodaje se. 

"Ove elemente će predvoditi Evropa", ističe se u nacrtu saopštenja. 

SAD bi učestvovale u snagama, "uključujući američke kapacitete kao što su obaveštajne službe i logistika", i "obaveza je SAD da podrže snage u slučaju napada" Rusije , navodi se u nacrtu zajedničkog saopštenja lidera EU.

Takođe bi postojale "obavezujući zahtevi za podršku Ukrajini u slučaju budućeg oružanog napada Rusije kako bi se obnovio mir".

Ove obaveze "mogu uključivati upotrebu vojnih kapaciteta , obaveštajnu i logističku podršku, diplomatske inicijative, usvajanje dodatnih sankcija", navodi se.

Rusija se više puta protivila bilo kakvom raspoređivanju NATO snaga na terenu u Ukrajini radi praćenja prekida neprijateljstava, podseća britanski list.

Predsednik Francuske Emanuel Makron izjavio je da će nastaviti da podržava ukrajinske snage na frontu i rasporediće 800.000 vojnika kako bi osigurao da vojska može da odvrati napade i nastavi sa pripremama kako bi se obezbedila sigurnost nakon prekida vatre. 

"Fokusiraćemo se na budući prosperitet Ukrajine sa SAD i ubrzaćemo rad. Nastavićemo da pružamo podršku Ukrajini u svim trenutnim izazovima i civilima koji su stalno meta Rusa", poručio je francuski lider.

Britanski premijer Kir Starmer kaže da će učestvovati u praćenju i verifikaciji bilo kakvog prekida vatre pod vođstvom SAD. Prema njegovim rečima, Velika Britanija i Francuska će uspostaviti vojne centre u Ukrajini u slučaju mirovnog sporazuma sa Rusijom. 

"Ruski predsednik Vladimir Putin nije spreman da podrži mir. Nastavićemo pritisak na Rusiju, uključujući dalje mere u vezi sa trgovinom naftom i operaterima tajnih flota koje podržavaju Rusiju", naglasio je britanski premijer.

Nemački kancelar Fridrih Merc ocenio je da je novi sporazum "zajednički uspeh" Evrope, Ukrajine i SAD.

"Ova nova godina počinje tačno onako kako se stara završila – intenzivnom mirovnom diplomatijom za Ukrajinu. U trouglu Evropljana, Ukrajine i Sjedinjenih Država, nadogradili smo napredak koji smo postigli prošle godine u Berlinu. Ovo je zajednički uspeh", istakao je.

Kako je naveo, SAD i "Koalicija voljnih" imaju "isti strateški cilj".

"Danas smo se fokusirali na doprinos koji bi Evropa i njeni partneri, nakon prekida vatre, mogli dati Ukrajini.Kao koalicija voljnih, preuzećemo svoje odgovornosti", poručio je nemački kancelar.

On je napomenuo da bi Nemačka mogla da obezbedi prisustvo u susednoj Ukrajini nakon godinu dana bilo kakvog budućeg prekida vatre.

"Rekao bih da za sada ništa nije isključeno", dodao je Merc.

Sastanku "Koalicije voljnih" u Parizu koji je organizovao Makron, prisustvovali su predsednik britanske vlade Starmer, poljski premijer Donald Tusk, generalni sekretar NATO Mark Rute i češki premijer Andrej Babiš.

Sjedinjene Američke Države je predstavljao specijalni izaslanik SAD Stiv Vitkof i zet predsednika SAD Džared Kušner.

Preuzmite mobilnu aplikaciju:

Get it on Google PlayDownload on the App Store
  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()