Stručnjaci upozoravaju na ogromnu ekološku katastrofu izazvanu ratom na Bliskom istoku: Ugroženi i građani i priroda

Od početka sukoba CEOBS identifikovala je više od 300 incidenata potencijalne štete po životnu sredinu

04.04.2026. 23:15
  • Podeli:
AP, Iran Teheran-69b40f0181137.webp Foto: AP Photo/Vahid Salemi

Sukob u Iranu naneo je neprocenjivu ekološku štetu, čije posledice od pogođenih tankera i zapaljenih rafinerija prete trajnim posledicama po zdravlje ljudi u regionu, a direktor Opservatorije za konflikte i zaštitu životne sredine (CEOBS) Dag Vir ocenjuje da se očekuje značajna i trajna šteta po životnu sredinu u Iranu.

On je za Tanjug rekao da o tome govori obim izraelsko-američkih napada u Iranu i priroda ciljanih lokacija.

"Odmazdni napadi na širi region takođe su usmerili ekološki rizične vojne i energetske lokacije, izlažući nekoliko zemalja zagađenju", rekao je Vir koji se od 2005. godine bavi uticajem vojnih sukoba u svetu na životnu sredinu.

Na pitanje šta je najviše ugroženo Vir kaže da će precizni ekološki rizici od bilo kog datog incidenta zahtevati procenu terena da bi se utvrdili, ali da se za sada zna da su iranski vodni resursi već veoma degradirani, tako da zagađenje podzemnih voda izaziva značajnu zabrinutost.

"Slično tome, postoje područja Persijskog zaliva koja su veoma ranjiva na štetu od zagađenja", rekao je on.

Govoreći o napadima na tankere i uticaju tih incidenata na život u moru, Vir kaže da uticaj na morski biodiverzitet zavisi od toga gde završe ovi oštećeni brodovi ili njihovi zagađivači, kao i da je problem što zemlje odbijaju da preuzmu odgovornost za oštećeni brod i za ublažavanje pretnje koju on predstavlja.

"Već smo videli kako je rat sa Iranom doveo do izlivanja nafte na obali Šri Lanke nakon što je brod torpedovan na obali. U incidentima poput Arktičkog metagaza (ruski tanker za tečni prirodni gas pogođen kod Malte) u Mediteranu, čini se da svedočimo da zemlje odbijaju da preuzmu odgovornost za oštećeni brod i za ublažavanje pretnje koju on predstavlja", rekao je on.

Upitan koliko će ovakvi incidenti uticati na životnu sredinu čak i nakon završetka sukoba, Vir kaže da se očekuje da će se neke zemlje u regionu suočiti sa višedecenijskim posledicama.

"Često vidimo da države koje se oporavljaju od sukoba imaju ograničene resurse i kapacitete za odgovarajuće upravljanje štetom po životnu sredinu iz rata, u tom pogledu očekujemo da će se neke zemlje u regionu suočiti sa nasleđem koje traje decenijama", rekao je on i dodao da je jedan od načina da se smanji ekološka cena rata da se ojačaju sistemi ekološke odgovornosti. 

Od početka sukoba CEOBS identifikovala je više od 300 incidenata potencijalne štete po životnu sredinu - od napada na raketne baze do napada na tankere za naftu u Persijskom zalivu, dok istraživači kažu da ta brojka verovatno obuhvata samo deo štete.

Persijski zaliv dom je velikih grebena i važnih morskih ekosistema, poput morske trave koja pruža staništa za ribe, biserne ostrige, zelene kornjače i drugu najveću populaciju ugrožene dugong ribe na svetu, a ribarske zajednice u ovim vodama žive od morskih plodova.

Ratovi u Iraku 1991. i 2003. godine ostavili su katastrofalne i dugotrajne posledice na životnu sredinu, a prema oceni stručnjaka uništenje ekosistema, zagađenje teškim metalima i kolaps infrastrukture direktno su povezani sa dramatičnim porastom oboljevanja od raka i urođenih mana.

Prema podacima američkog Nacionalnog instituta za zdravlje tokom tog sukoba 1991. i 2003. godine, na tlo Iraka bačeno je između 1.200 i 2.200 tona municije sa osiromašenim uranijumom, a prašina nastala eksplozijama zagadila je hranu i vodu.

Do 2002. godine, Mesopotamske močvare su bile skoro potpuno uništene zbog drenaže i brana korišćenih kao deo vojne strategije, a američka vojska je koristila otvorene jame za spaljivanje svega - od medicinskog otpada do elektronike i hemikalija, oslobađajući dioksine i druge kancerogene materije u vazduh i zemlju.

Preuzmite mobilnu aplikaciju:

Get it on Google PlayDownload on the App Store
  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()