Ima samo jednu kafanu, škola je bila zatvorena 24 godine, a meštani ga zovu "zemaljski raj"
Foto: ShutterstockNa samoj ivici Egejskog mora, između Krita i Peloponeza, nalazi se Antikitera, malo grčko ostrvo sa svega dvadesetak stanovnika, bez gužve i buke. Meštani ga nazivaju "zemaljskim rajem", mestom apsolutnog mira i tišine koje sve više privlači turiste.
Život na izolovanom grčkom ostrvu Antikitera, smeštenom na ivici Egejskog mora između Krita i Peloponeza, nije uvek lak. Tokom zime često se dešava da brod sa snabdevanjem ne može da pristane zbog nemirnog mora, pa stanovnici ostaju bez osnovnih potrepština.
Gotovo sve što je neophodno za život malobrojnih meštana stiže brodom, od hrane do goriva za nekoliko vozila koja postoje na ostrvu.
"Ponekad, kada je more uzburkano, nemoguće je prići luci", kaže Panajotis Pavlakis, podoficir trajekta koji doprema osnovne zalihe ovom udaljenom ostrvu.
Za ljude koji žive na Antikiteri, međutim, sve teškoće vrede truda. Oni svoje ostrvo opisuju kao pravi zemaljski raj.
"Ne postoji drugo mesto na svetu gde možete pronaći takav apsolutni mir i tišinu", kaže Janis Cinakos, penzionisani general grčkog ratnog vazduhoplovstva, koji danas najveći deo vremena provodi upravo na Antikiteri, navodi Greekreporter.
Zbog starenja stanovništva selo je spalo na svega dvadesetak stalnih stanovnika. Škola, koja je bila zatvorena pune 24 godine, ponovo je otvorena tek prošle godine, nakon dolaska jedne mlade porodice sa decom.
Kako bi povećali broj stanovnika, lokalne vlasti su u saradnji sa Pravoslavnom crkvom pokrenule kampanju kojom pokušavaju da privuku nove porodice da se dosele na ostrvo i započnu život u ovom izolovanom kutku Grčke.
Na ostrvu postoji samo jedan kafeneion, tradicionalni grčki kafić, koji tokom cele godine služi i kao prodavnica, ali i kao glavno mesto okupljanja meštana.
Posetiocima je na raspolaganju i mali hostel sa petnaest soba.
Tokom leta Antikitera ponovo oživi, kada se potomci ostrvljana vraćaju na odmor iz dalekih zemalja, naročito iz Australija, gde su mnogi stanovnici emigrirali sredinom 20. veka.
Mali broj turista iz Grčke i inostranstva bira Antikiteru kao destinaciju za potpuno miran i povučen odmor.
Ostrvo karakterišu divlja priroda, niska brda, bogata flora i fauna, slikovite seoske kapele i pećine. Brojne drevne staze omogućavaju duge šetnje i istraživanje netaknute prirode.
Posebnu atrakciju predstavljaju usamljene peščane i šljunkovite plaže, idealne za one koji žele potpuni beg od gužve i svakodnevice.
Najpoznatije među njima su Kseropotamos i Kamarila, koje se nalaze nedaleko od luke i glavnog sela Potamos.
Istorija Antikitere seže duboko u prošlost. Veruje se da su prvi stanovnici bili Dolopi, a kasnije su ih nasledili Driopi i stanovnici Krita.
Rimljani su na ostrvo proterivali nepodobne podanike, dok je u kasnijim vekovima Antikitera služila i kao utočište gusara.
Ipak, uprkos svojoj izolovanosti i prirodnim lepotama, ostrvo je najpoznatije po dva izuzetna arheološka otkrića iz 20. veka.
Početkom prošlog veka, ronioci koji su tragali za sunđerima pronašli su u moru kod Antikitere dve dragocenosti svetske istorije: čuvenu bronzanu statuu "Mladić sa Antikitere" iz oko 340. godine pre nove ere i čuveni Antikiterski mehanizam, drevni uređaj za astronomske i kalendarske proračune, nastao oko 80. godine pre nove ere.
Oba artefakta danas se čuvaju u Nacionalnom arheološkom muzeju u Atini.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







