Foke dovele do važnog otkrića o trgovini u srednjem veku: Dlakave knjige više nisu misterija

Istraživači su otkrili da su "dlakave" srednjevekovne korice knjiga napravljene od kože foka

10.04.2025. 16:48
  • Podeli:
seals-veaux-marins-5018499_1280 Pixabay tuljan, foka-650aaf127aead.webp Foto: Pixabay

Otkriće istraživača da su takozvane "dlakave" korice srednjovekovnih knjiga napravljene od kože foka nagoveštava, suprotno dosadašnjem verovanju, da je u srednjem veku postojala široka srednjovekovna trgovačka mreža.

Istraživači su otkrili da su "dlakave" srednjevekovne korice knjiga za koje se ranije smatralo da su napravljene od kože jelena ili vepra, u stvari su napravljene od kože foka, preneo je Gardijan.

Korice knjiga iz 12. i 13. veka iz francuskih manastira izrađene su od kože foka za koje se veruje da su iz Skandinavije, Škotske i potencijalno Islanda ili Grenlanda, što nagoveštava da je postojala široka srednjovekovna trgovačka mreža.

Istraživači su analizirali knjige iz cistercitskog manastira Klervo i njegovih "ćerki-manastira" i identifikovali 43 primerka knjiga sa koricama od kože foke.

Suprotno uvreženom mišljenju da su knjige pravljene od lokalno dostupnih materijala, izgleda da su cisterciti učestvovali u globalnoj trgovačkoj mreži, navodi se u istraživačkom radu objavljenom u časopisu Rojal sosajeti open sajens.

Knjige su zaštićene koricama, poznatim kao "šemiz", na kojima su ostale dlake. 

Iako istorijski bibliotečki katalozi navode da se radi o koži divlje svinje ili jelena, raspored dlačnih folikula ne odgovara nijednoj od tih životinja. 

Zbog toga su istraživači sproveli analizu proteina i DNK, koja je pokazala da je korišćena koža prstenaste foke, grenlandske foke i brkate foke.

Korišćenje kože foka za korice rukopisa bilo je uobičajeno u Skandinaviji i Irskoj, međutim, njena upotreba u Francuskoj je iznenadila istraživače, s obzirom na to da su manastiri bili udaljeni od mora, a nema dokaza da su foke u to vreme nastanjivale francusku obalu.

Ne postoji pisani trag o kupovini kože od foke u manastiru Klervo, ipak, istraživači smatraju da su manastiri mogli da dođu do nje zahvaljujući blizini nordijskih trgovačkih puteva.

Ova otkrića podržavaju "ideju o snažnoj srednjovekovnoj trgovačkoj mreži koja je daleko prevazilazila lokalnu nabavku, povezujući cistercite sa širom ekonomskom mrežom koja je uključivala i trgovinu krznom sa nordijskim narodima.

Preuzmite mobilnu aplikaciju:

Get it on Google PlayDownload on the App Store
  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()