Dugotrajnija dehidratacija može da bude opasna
Foto: ProfimediaZdravstveni stručnjaci ističu da se tokom zimskih meseci dehidratacija često potcenjuje, što može da dovede do pojačanog umora, smanjene koncentracije i ozbiljnijih tegoba, uključujući probleme sa bubrezima.
Održavanje odgovarajuće hidratacije tokom zimskih meseci može da bude iznenađujuće teško, ali stručnjaci ističu da je jednako važno - ako ne i važnije - nego leti, prenosi N1 Hrvatska.
Jadira Santiago Banuelos, klinička docentica i praktičarka porodične medicine na Univerzitetu Purdue, kaže da hidratacija ima ključnu ulogu u svemu, od zdravlja kože do imuniteta kada temperature padnu, piše Euronews.
"Kada smo iznutra dobro hidrirani, bolje je hidrirana i naša koža, što pomaže kod suvoće", rekla je Banuelos.
"Takođe pomaže u podmazivanju zglobova, što nam je i te kako važno dok, recimo, čistimo sneg."
Hidratacija doprinosi i boljem imunitetu tokom sezone prehlada i gripa.
"Pomaže u održavanju vlažnog sloja sluzokože koji sprečava prodor virusa i bakterija tokom zime", dodala je.
Banuelos ističe da ljudi često podcenjuju rizik od dehidratacije tokom hladnijih meseci.
"Zimu obično ne povezujemo s dehidracijom, pa u tim mesecima ne razmišljamo aktivno o tome pijemo li dovoljno vode", objasnila je.
Isto tako, prirodni osećaj žeđi slabi.
"Naši receptori za žeđ zapravo se smanjuju za oko 40 posto", rekla je Banuelos, što znači da ljudi mogu već biti dehidrirani kada osete žeđ.
Hladno vreme doprinosi i na manje očite načine. Suvi vazduh izvlači vlagu iz kože, ljudi zimi češće mokre, a znojenje se i dalje događa - iako je manje primetno.
"I dalje se znojimo, ali to često ne primećujemo jer znoj u hladnoći brže isparava", dodala je.

Prema Banuelos, dehidratacija može da uzrokuje niz simptoma, zavisno od težine, uključujući vrtoglavicu, suvu kožu, ispucale usne, osećaj slabosti i moždane magle, kao i umor.
Dugotrajnija dehidratacija može da bude znatno ozbiljnija.
"Može da poveća rizik od težih posledica, uključujući probleme s bubrezima, poput otkazivanja bubrega i povećanog rizika od kamena u bubregu."
Često spominjana preporuka da treba piti osam čaša vode dnevno možda nije dovoljna za sve.
"Muškarcima je obično potrebno više – oko 13 čaša ili 104 unce (otprilike tri litre) vode dnevno“, rekla je Banuelos. "Ženama je u proseku potrebno oko devet čaša ili 72 unce (otprilike dve litre) dnevno."
Potrebe se mogu povećati tokom trudnoće ili dojenja, kada ženama može biti potrebna količina vode slična onoj koja je potrebna muškarcima.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







