Sadrže mnogo zasićenih masti, natrijuma i emulgatora, a veoma malo živih kultura
Foto: ShutterstockVećina odraslih voli sir i konzumira ga svakodnevno, bilo samostalno ili kao deo jela.
Iako se često govori o visokim količinama masti i natrijuma, stručnjaci podsećaju da sir istovremeno donosi i hranljive prednosti poput proteina i kalcijuma.
Hrana koju jedemo direktno utiče na naše zdravlje, a to važi i za sir: neke vrste mogu opteretiti srce, dok druge mogu uticati na osetljivu ravnotežu bakterija u crevima, koja je povezana s energijom, redovnom probavom, manjom nadutošću i boljim raspoloženjem.
Kada je reč o zdravlju creva, lekari jasno upozoravaju da najlošiji uticaj imaju visoko prerađeni sirevi sa malo kultura i mnogo soli.
"To uključuje komercijalne narendane mešavine, aromatizovane kriške i jeftin pizza sir", kaže gastroenterološkinja dr Ekta Gupta za Parade.
S tim se slaže i gastroenterološkinja dr Ritu Nahar, koja ističe: "Kad je reč o zdravlju creva, prerađeni sirevi su među najgorim izborima."

Stručnjakinje objašnjavaju zašto: takvi sirevi sadrže mnogo zasićenih masti, natrijuma i emulgatora, a veoma malo živih kultura.
"Oni mogu promeniti crevni mikrobiom i doprineti upalama, nadutosti i metaboličkim problemima ako se jedu često", kaže dr Nahar.
Dr Gupta dodaje da minimalan udeo živih kultura znači da ovi sirevi "ne doprinose korisnim bakterijama".
Upozorava i na druge moguće posledice česte konzumacije: "Ako se jedu veoma često, rezultati mogu uključiti povećan rizik od disbioze, pogoršanje digestivnih simptoma i dodatne metaboličke i kardiovaskularne rizike."
Uprkos tome, gastroenterološkinje naglašavaju da prerađeni sir nije "strašan" ako se jede povremeno i u malim količinama. Nije ni potrebno izbaciti sav sir iz ishrane, osim ako postoji specifičan zdravstveni razlog poput intolerancije na laktozu ili alergije na kazein.
Dr Gupta savetuje odabir tradicionalno fermentisanih i odležanih sireva, jer oni sadrže više živih kultura, dok dr Nahar navodi: "Prirodno odležani sirevi poput čedara, švajcarskog sira ili goude, te fermentisane opcije poput kefir sira, mogu podržati raznolikost crevnog mikrobioma."
Obe doktorke preporučuju kombinovanje takvih sireva s namirnicama bogatim vlaknima kako bi se dodatno podstakao pozitivan efekat na crevni mikrobiom.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







