Prema studiji japanskih istraživača, pšenično brašno "naređuje" telu da pravi mast
Foto: PixabayHleb ima moć da direktno "reprogramira" metabolizam tako da on prestane da troši energiju i počne agresivno da skladišti masne naslage, čak i kada ukupan broj unetih kalorija ostaje nepromenjen.
Iako nutricionisti decenijama upozoravaju na vezu između hleba i gojaznosti, mehanizmi koji stoje iza pšeničnog brašna i njegovog uticaja na metabolizam do sada nisu bili u potpunosti razjašnjeni.
Zbog toga su se japanski istraživači fokusirali na to šta se tačno dešava na molekularnom nivou kada pšenica postane primarni izvor energije. Oni su otkrili da problem nije samo u "višku hrane", već u načinu na koji telo menja svoje prioritete.
Glavno otkriće naučnika sa Univerziteta Metropolitan u Osaki je da ishrana bogata pšeničnim brašnom direktno usporava potrošnju energije (kalorija), pokazuje studija objavljena u januaru u časopisu "Molecular Nutrition & Food Research".
Umesto da kalorije koristi kao gorivo za kretanje i vitalne funkcije, metabolizam se pod uticajem hleba prebacuje u "režim čuvanja", u kojem je skladištenje masti prioritet.
"Ovi nalazi ukazuju na to da povećanje telesne težine možda nije posledica specifičnih efekata pšenice, već jake sklonosti ka ugljenim hidratima i povezanih metaboličkih promena", objašnjava nutricionista Šigenobu Macumura sa Univerziteta Metropolitan.
U kontrolisanim laboratorijskim uslovima, istraživali su sproveli eksperiment na miševima. Ispitivane su reakcije miševa na njihovu standardnu, zdravu ishranu na bazi žitarica i tri vrste "poslastica":
Rezultati su bili nedvosmisleni – miševi su pokazali snažnu preferenciju ka pšeničnim proizvodima.
Nakon što su prešli na hranu bogatu pšeničnim brašnom, kod životinja je zabeležen nagli porast masnog tkiva, a ovaj efekat je bio posebno izražen kod mužjaka. Analizom krvi, hormona i šećera, naučnici su dobili uvid u dublje promene koje se ne vide na vagi.

Dalja analiza tkiva otkrila je zabrinjavajuću promenu u ekspresiji gena u jetri. Naučnici su otkrili da dve ključne promene - gojenje i nakupljanje masti - nisu bile uzrokovane lenjošću, nedostatkom fizičke aktivnosti ili prejedanjem, već samim sastavom hrane.
U ishrani baziranoj na pšeničnom brašnu, telo je prirodno sagorevalo manje kalorija u stanju mirovanja i tokom aktivnosti, dok su se istovremeno aktivirali geni odgovorni za pretvaranje ugljenih hidrata u masne naslage. Hleb, praktično, "naređuje" telu da uspori metabolizam i pravi mast.
Studija je donela i optimistično saznanje: proces gojenja i usporavanja metabolizma nije trajan. Kada su miševi vraćeni na svoju prvobitnu, balansiranu ishranu bez belog brašna, povećanje težine je istog trenutka prestalo, prenosi Bliczdravlje.
Još važnije, metaboličke promene u jetri su se obrnule, te naučnici sugeriši da šteta koju nanosi preterana konzumacija hleba nije trajna ako se na vreme koriguju navike.
"U budućnosti se nadamo da će ovo poslužiti kao naučna osnova za postizanje ravnoteže između "ukusa" i "zdravlja" u oblastima nutricionističkog vođenja, edukacije o hrani i razvoja hrane", ističe Macumura, prenosi "Science alert".
Iako su ovi nalazi snažan dokaz da hleb usporava metabolizam, naučnici napominju da su korišćeni modeli miševa, a ne ljudskih dobrovoljaca. Iako je velika verovatnoća da se slični procesi odvijaju i kod ljudi, neophodne su dodatne studije na kako bi se potvrdio identičan efekat.
Takođe, istraživači planiraju da testiraju širi spektar namirnica kako bi izolovali tačan sastojak u pšenici koji izaziva ovakvu metaboličku reakciju.
Na kraju, neophodno je uzeti u obzir da na metabolizam utiču i drugi faktori, poput hormonskih promena i procesa starenja, koji mogu dodatno da ubrzaju ili uspore način na koji telo reaguje na "omiljenu namirnicu" – hleb.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







