Telo kao kavez, a um budan do kraja: Šta je ALS, bolest koja je ugasila život slavnog Erika Dejna

Ovo je jedna od najsurovijih dijagnoza

20.02.2026. 10:34
  • Podeli:
doktorka, lekarka, računar, tablet, medicina, e-bolovanje - profimedia-0741452781-68bd491a5e7c2.webp Foto: Profimedia

Vest o smrti Erika Dejna, čuvenog doktora Marka Slouna iz serije "Uvod u anatomiju", duboko je potresla obožavaoce širom sveta. I dok ćemo ga pamtiti po neverovatnoj harizmi i ulozi čoveka koji je u TV bolnici spasavao živote, njegova stvarna, poslednja bitka odigrala se iza zatvorenih vrata, u surovoj borbi protiv amiotrofične lateralne skleroze (ALS).

ALS nije samo dijagnoza, to je bolest koja na najokrutniji način testira ljudski duh. Ona polako i sistematično "isključuje" vezu između mozga i mišića, dok čovek ostaje potpuno svestan svega što gubi.

Kod Erika je sve počelo tiho, skoro neprimetno – onim malim, svakodnevnim pokretima koje uzimamo zdravo za gotovo, poput držanja olovke ili sigurnog koraka.

Nažalost, ova bolest ne poznaje milost i vrlo brzo pretvara telo u zatvor, ostavljajući svest netaknutom da svedoči sopstvenom nestajanju.

Njegova hrabrost da o dijagnozi progovori javno, u trenutku kada je već gubio kontrolu nad telom, dala je novo lice ovoj medicinskoj enigmi. Više nije bila reč samo o medicinskom terminu, već o čoveku od krvi i mesa koji je, uprkos tome što mu je bolest oduzimala glas, do samog kraja koristio svoj uticaj da upozori svet: ALS ne bira, a medicina još uvek trči trku u kojoj debelo zaostaje.

ALS: Tihi neprijatelj koji oduzima pokret, ali ostavlja svest

Amiotrofična lateralna skleroza (ALS), poznata i kao Lu Gerigova bolest, jedna je od najmisterioznijih i najtežih dijagnoza u savremenoj medicini. To je progresivna neurodegenerativna bolest koja napada motorne neurone u mozgu i kičmenoj moždini, postepeno gaseći kontrolu nad mišićima.

Simptomi koje ne smete ignorisati

Bolest je podmukla jer počinje blagim, skoro neprimetnim znacima:

  • Grčevi i titranje mišića (fascikulacije) u rukama ili nogama
  • Slabost u stopalima ili šakama – saplitanje ili otežano pisanje i zakopčavanje dugmadi
  • Narušen govor – nerazgovetno izgovaranje reči ili poteškoće sa gutanjem
  • Nekontrolisani ispadi smeha ili plača (pseudobulbarni afekt)

 

Telo kao zatvor

Ono što ALS čini posebno surovom jeste činjenica da, dok mišići otkazuju jedan po jedan — uključujući i one za hodanje, govor i na kraju disanje dok čula i razum pacijenta najčešće ostaju potpuno očuvani. Osoba postaje "zarobljena" u sopstvenom telu koje više ne reaguje na komande uma.

Uzroci i lečenje: Gde je medicina danas?

Nauka još uvek nema jasan odgovor na pitanje šta tačno uzrokuje ALS. U oko 5-10 odsto slučajeva reč je o genetici, dok se kod ostalih uzrok i dalje istražuje.

Trenutno ne postoji lek koji može potpuno izlečiti ALS, ali postoje terapije koje mogu usporiti progresiju bolesti i značajno poboljšati kvalitet života pacijenata.

Rana dijagnostika je ključ

Iako su simptomi u početku zbunjujući, rana poseta neurologu i EMG test (elektromioneurografija) ključni su za uspostavljanje dijagnoze i pravovremeno uvođenje suportivne terapije.



 

Preuzmite mobilnu aplikaciju:

Get it on Google PlayDownload on the App Store
  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()