Negativni efekti odmah vidljivi
Foto: ShutterstockU noći između subote i nedelje, 26. oktobra 2025. godine, pomeramo kazaljke jedan sat unazad i prelazimo na zimsko računanje vremena.
U 3:00 ujutru kazaljke će se vratiti na 2:00. Iako će mnogi pozdraviti "dodatni" sat sna, lekari upozoravaju da i jesenje pomeranje sata može uticati na zdravlje, posebno kod osoba osetljivijih na promene ritma spavanja.
"Pomeranje sata, čak i kada dobijemo jedan sat više, remeti cirkadijalni ritam, odnosno unutrašnji biološki sat tela. Taj ritam reguliše hormone, metabolizam i san, pa se svaka promena, ma koliko mala bila, može odraziti na organizam", objašnjavaju stručnjaci sa Harvard Medical Schoola.
Najčešće posledice prelaska na zimsko računanje vremena su poremećaji sna, osećaj umora i poteškoće sa koncentracijom. Telu je, kažu stručnjaci, potrebno nekoliko dana da se prilagodi novom ritmu buđenja i spavanja.

Psiholozi dodaju da kod dela populacije tokom jeseni dolazi do povećanja simptoma depresije i anksioznosti, a manjak dnevne svetlosti dodatno pojačava sezonski pad raspoloženja. Istraživanja su pokazala da se u nedeljama nakon promene vremena beleži i porast depresivnih epizoda. Iako se najčešće pominju problemi sa snom i raspoloženjem, lekari upozoravaju i na kardiovaskularne rizike.
Promena biološkog ritma može privremeno povećati krvni pritisak, broj otkucaja srca i nivo stresa. Prema analizi objavljenoj u časopisu Sleep Medicine Reviews, prelazak s jednog računanja vremena na drugo može uticati na povećanje broja srčanih i moždanih udara, iako su efekti blaži u jesen nego u proleće.

Pored toga, istraživanja su pokazala da se u danima nakon pomeranja sata beleži veći broj saobraćajnih nesreća, jer vozači reaguju sporije i manje su koncentrisani. Stručnjaci preporučuju nekoliko jednostavnih koraka za lakšu prilagodbu:
"Tegobe naročito mogu da osete metoropate i hronični bolesnici. A vreme će generalno uticati i na psihu i raspoloženje ljudi. Sa remećenjem uspavljivanja poremeti se i vreme kada ljudi koji imaju zdravstvenih problema uzimaju terapiju. Osetljivi su srčani bolesnici, pa je primećen veći broj srčanih udara kod letnjeg računanja vremena nego kod zimskog", ističu lekari.
Takođe naglašavaju i da dolazi do pogoršanja stanja kod ljudi koji boluju od astme, te je samim tim i veći broj hospitalizacija.
"Osobe koje teže podnose promenu vremena mogu se pipremiti tako što će svakog dana ustati deset minuta ranije, a hroničani bolesnici mogu uzimati lekove deset dana od deset do 20 minuta ranije."
Redovna fizička aktivnost i boravak na svežem vazduhu dodatno ubrzavaju prilagođavanje.
"Najvažnije je biti dosledan, telo ima svoj ritam i ne voli nagle promene. Uz malo planiranja, većina ljudi će se prilagoditi u roku od nekoliko dana", poručuju iz Mayo Clinic.
Uz dobru pripremu i zdrave navike, telo će se brzo vratiti u ravnotežu — barem do proleća, kada nas čeka novi izazov: prelazak na letnje računanje vremena.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







