Njegov glavni plen su pčele, a može da ih ubije i do 50 dnevno
Invazivni azijski stršljeni jedu stotine različitih vrsta insekata, uključujući mnoge koji su važni oprašivači, upozorili su naučnici. Nalazi, dobijeni testovima organa za varenje više od 1.500 larvi, izazvali su novu zabrinutost u vezi sa „dodatnom pretnjom“ koju stršljen predstavlja domaćim insektima koji su već pod pritiskom poljoprivrede, promene korišćenja zemljišta i hemijskog zagađenja.
Studija takođe naglašava potencijalni uticaj na poljoprivredu, sa 43 od 50 najčešće identifikovanih vrsta u ishrani larvi stršljena za koje se zna da posećuju cveće – uključujući tri glavna evropska oprašivača useva.
Azijski stršljen ili žutonogi stršljen, proždrljiva invazivna vrsta, poreklom je iz jugoistočne Azije, a u Francusku je stigao u tovaru keramike iz Kine pre oko 20 godina, brzo se šireći po kontinentu.
Njegov glavni plen su pčele, a može da ubije 50 pčela dnevno, uništavajući kolonije u Francuskoj i Italiji.
Prvi put je viđen u Velikoj Britaniji 2016. godine i od tada se redovno viđa, uključujući 44 potvrđena slučaja 2024. godine, iako je brz odgovor na uništavanje stršljenova i njihovih gnezda zaustavio njegovo širenje u Britaniji.
Istraživači sa Univerziteta u Ekseteru izvršili su genetsku analizu koristeći metodu nazvanu „duboko sekvenciranje“ da bi identifikovali vrste plena u crevima više od 1.500 larvi stršljena iz 103 gnezda u Džersiju, Francuskoj, Španiji i Velikoj Britaniji.
Identifikovali su 1.449 različitih vrsta plena kojima su odrasli stršljeni hranili svoje larve u gnezdima, od kojih se više od polovine (55%) može identifikovati kao specifična vrsta.
Plen je uključivao širok spektar muva, osa, pčela, leptira, moljaca i pauka, a najčešće su bile pčele, ose i muve.
Dok stršljeni preferiraju medonosne pčele, koje su nađene u svim gnezdima i skoro u svim uzorcima, zabeležen je i širok spektar drugih vrsta, što pokazuje da su „oportunisti“ i plene bilo koje stvorenje u oblastima u blizini svojih gnezda.
Tri najveća evropska oprašivača useva – medonosna pčela, bumbar i crvenorepi bumbar – svi su pronađeni među 50 identifikovanih vrsta plena.
„Poznato je da azijski stršljeni napadaju medonosne pčele, ali do sada nije ispitan čitav spektar njihove ishrane. Ishrana se veoma razlikovala u zavisnosti od godišnjih doba i između regiona, što pokazuje da su oni veoma fleksibilni predatori. Insekti igraju vitalnu ulogu u omogućavanju funkcionisanja ekosistema – uključujući oprašivanje, razlaganje i kontrolu štetočina. Većina populacija insekata je u opadanju zbog faktora kao što su uništavanje staništa i hemijsko zagađenje. Ekspanzija područja naseljenih azijskim stršljenom predstavlja dodatnu pretnju“, rekla je vođa studije Sifrija Pedersen.
Studija je objavljena u časopisu Science Of The Total Environment.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.