Ovaj invazivni grabežljivac predstavlja ozbiljnu pretnju populaciji medonosnih pčela
Foto: PixabayPčelar je početkom vugusta prošle godine naišao na uznemirujući prizor nedaleko od luke Savannah u Georgiji, gdje je zatekao "misterioznog" letećeg grabežljivca kako napada njegove košnice.
Reč je o stršljenu ubici sa žutim nogama, koji se agresivno ponašao te hvatao i ubijao pčele u letu, a potom se udaljavao odnoseći njihov grudni koš.
Lokalni istraživači su nazvali ovog "zlikovca" ozloglašenim žutonogim stršljenom, odnosno Vespa velutina, a to je vrsta koja potiče iz regija koje se protežu Avganistanom, istočnom Kinom i Indonezijom. Iz ovih regija se žutonogi stršljen progresivno širio u proteklih dvadeset godina te se infiltrirao u Južnu Koreju, Japan i Evropu.
Ovaj invazivni grabežljivac predstavlja ozbiljnu pretnju populaciji medonosnih pčela, sposoban je da desetkuje kolonije i zastrašuje pčele zbog čega one ne napuštaju košnice, a to dovodi do pada u proizvodnji meda i poljoprivredne produktivnosti.
Evropska unija je svrstala žutonogog stršljena kao prvog insekta na svojoj crnoj listi invazivnih vrsta zbog njegovog razornog uticaja. Izveštaji iz pogođenih regiona poput Portugala i Francuske ukazuju na značajne gubitke u zajednicama pčela, kao i na ekonomske posledice koje se mere u milionima dolara godišnje.
Kako je rastao strah od mogućeg dolaska žutonogog stršljena u Severnu Ameriku, komesar za poljoprivredu Džordžije je izdao upozorenje i pozvao građane na oprez, kao i da odmah prijave ukoliko vide ovog stršljena. Te mjre opreza su ključne za očuvanje uloge oprašivača u poljoprivredi.
Nakon otkrića prvog gnezda u Savani, usledila je brza reakcija te su postavljene zamke i uloženi napori za iskorenjivanje. Do kraja godine je locirano i neutralisano nekoliko gnezda, što je ponudilo tračak nade da se pretnja može obuzdati pre nego postane još ozbiljnija.
Borba protiv žutonogog stršljenja je daleko od kraja. Potreba za kontinuiranim oprezom i koordinisanim naporima i dalje je imperativ kako bi se ova invazivna vrsta držala pod kontrolom te se očuvala delikatna ravnoteža ekosistema i poljoprivrednih sredstava za život.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







