Ne rađaju se sa ovakvom bojom jezika
Foto: ShutterstockKoja je sličnost između žirafe, polarnog medveda, čau-čaua i šar-peja? Naizgled apsolutno ništa, međutim tu su njihovi modro-plavi jezici, piše Apetit shop.
Čau-čau spada u jednu od najprepoznatljivijih rasa pasa, kako zbog svog imena, zatim karakternih osobina, fizičkog izgleda, a naročito jezika modro-plave boje. Zašto i kako dolazi do toga, ako ostali psi, pa i oni iz familije špiceva, imaju za nas uobičajenu boju jezika? Hajde da saznamo.
Najbolje je početi od početka života jedne ovakve rase, kako bismo u startu rešili briga vlasnike čau-čaua koji su primetili promenu u boji jezika njihovog ljubimca.
Dakle, čau-čau se ne rađa sa plavim jezikom, već sa ružičastom bojom na koju smo navikli. U vreme kada progledaju, jezik počinje da im menja boju, brzinom koja je individualna, ali do navršetka šestog meseca života, svaki čistokrvni čau-čau bi trebalo da ima jezik plave boje. Intenzitet boje može oslabiti kada pas ostari, ali i ne mora.
Da ne dužimo, glavni razlog plave boje jezika leži u genetici. Čau-čau ima povećanu koncentraciju pigmenta melanina u sluzokoži jezika i usne duplje. Melanin je isti onaj pigment koji određuje boju kože, kose i očiju kod ljudi, kao i boju dlake kod životinja. Kod većine pasa, melanin u jeziku je prisutan u vrlo maloj količini, pa je jezik ružičaste boje. Kod čau-čaua, međutim, količina melanina je znatno veća, što dovodi do tamne, plavičasto-ljubičaste boje.

Roze tufne na jeziku čau-čaua se nekada javljaju i kod rasnih pasa. Manje ružičaste mrlje, naročito sa strane ili pri vrhu jezika, dozvoljene su čak i po standardu rase, posebno kod starijih pasa. Kod odraslih pasa, potpuno ružičast jezik ili izrazito velika ružičaste mrlje mogu ukazivati na mešanje, ali nisu pouzdan dokaz same po sebi. Čistokrvnost se ne procenjuje samo po jeziku, već po rodovniku, građi tela, obliku glave, dlaci, kretanju i drugim karakteristikama.
Važno je napomenuti da kod drugih rasa iznenadna pojava plavičaste boje jezika može ukazivati na zdravstveni problem, poput nedostatka kiseonika.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







