Sve duže živimo, ali da li ćemo i duže raditi?
Foto: ShutterstockTradicionalna starosna granica za odlazak u penziju od 65 godina mogla bi u budućnosti potpuno da izgubi značaj, ocenio je tadašnji generalni direktor osiguravajuće grupe NN Lard Frize.
Frize je o budućnosti penzionisanja govorio u intervjuu za mađarski list "Világgazdaság", objavljenom 29. decembra 2017. godine. Iako je intervju star skoro devet godina, pitanja koja je tada otvorio i dalje su aktuelna zbog starenja stanovništva, produženja životnog veka i promena na tržištu rada.
Frize je ocenio da će tehnologija nastaviti da menja društvene navike i način na koji funkcioniše tržište rada.
Prema njegovim rečima, ljudima će biti dostupno sve više fleksibilnih mogućnosti za rad, zbog čega bi mogli da ostanu profesionalno aktivni i nakon godina koje se tradicionalno povezuju sa odlaskom u penziju.
To, kako je objasnio, ne bi značilo da bi ljudi morali duže da rade. Oni koji žele i čije im zdravstveno stanje to omogućava mogli bi postepeno da smanjuju obim posla, rade povremeno ili nastave da budu aktivni pod prilagođenim uslovima.
U takvom modelu odlazak u penziju više ne bi predstavljao strogo određenu granicu, već postepen prelazak iz punog radnog odnosa u penzionerski život.
Jedan od najvećih problema predstavlja to što stanovništvo stari brže nego što se povećava štednja namenjena penzionerskim danima.
Frize je zbog toga upozorio da bi ljudi još u mladosti trebalo da počnu da planiraju svoje finansije za starost. Što ranije neko počne da razmišlja o penziji, to će biti bolje pripremljen za period u kojem više neće ostvarivati redovne prihode od rada.
Prema njegovoj oceni, mlade je teško zainteresovati za temu koja im deluje veoma daleko, ali bi upravo ranije uključivanje u donošenje finansijskih odluka moglo da bude presudno za njihovu sigurnost u starosti.
Na promenu tradicionalnog modela penzionisanja utiče i produženje očekivanog životnog veka.
Zahvaljujući boljoj zdravstvenoj zaštiti, zdravijoj ishrani i promenama životnih navika, ljudi u brojnim zemljama žive duže nego ranije. To znači i da period proveden u penziji može trajati znatno duže, što stvara nove izazove za penzione sisteme, osiguravajuća društva i lične finansije građana.
Frize je zato smatrao da bi u budućnosti trebalo razvijati individualniji model, prilagođen zdravstvenom stanju, finansijskim mogućnostima i željama svakog zaposlenog.
Njegova izjava iz 2017. godine nije sadržala konkretan rok za nestanak granice od 65 godina, već je predstavljala dugoročnu procenu načina na koji bi tehnologija, fleksibilni poslovi i duži životni vek mogli da promene tradicionalno shvatanje penzionisanja, prenosi Mondo.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







