Pravila zavise od jedne važne stvari
Foto: TANJUG/ VLADIMIR ŠPORČIĆIako se poslednjih godina parking-mesta sve češće nalaze na tržištu i predmet su kupoprodajnih dogovora, njihov pravni status i dalje nije jasno izjednačen sa drugim vrstama nepokretnosti, poput stanova ili poslovnih prostora.
Kako objašnjavaju iz Republičkog geodetskog zavoda (RGZ), ključno je razlikovati parking-mesta koja se nalaze unutar objekata od onih na otvorenom.
Kada je reč o spoljnim parking-mestima, odnosno onima koja se nalaze na parcelama van zgrade, ona se ne mogu upisati u katastar kao nepokretnost u svojini.
"Kada govorimo o, takozvanom, trajnom korišćenju parking-mesta, mislimo upravo na te otvorene površine. Ona nemaju status nepokretnosti kao što je to slučaj sa stanovima, lokalima ili garažama", pojašnjavaju iz jedne agencije za nekretnine.
Za razliku od garažnih mesta, koja se mogu slobodno kupovati, prodavati, poklanjati ili nasleđivati jer imaju pun pravni status, parking-mesta van objekata ostaju u svojevrsnoj ''sivoj zoni''. Iako zakon omogućava prenos prava njihovog korišćenja, to pravo nije isto što i vlasništvo, piše portal Kamatica.
Naime, nakon izmena Zakona o planiranju i izgradnji iz 2018. godine, uvedena je mogućnost prenosa prava trajnog korišćenja parking-mesta. Međutim, takav ugovor može se samo evidentirati u katastru, ali ne predstavlja dokaz stvarnog prava svojine.
Drugim rečima, građani mogu međusobno da prenesu pravo korišćenja parking-mesta i da taj ugovor bude zabeležen, ali takva evidencija ne pruža istu pravnu sigurnost kao klasičan upis vlasništva. Reč je o beleženju činjenice, a ne o priznavanju prava, zbog čega stručnjaci upozoravaju na pravnu nesigurnost koja bi u budućnosti morala sistemski da se reši.
Kada je reč o prodaji ili poklanjanju, ta pitanja su u nadležnosti javnih beležnika, dok poreski aspekt reguliše Poreska uprava. Iako tržište funkcioniše i takve transakcije se obavljaju, njihov pravni osnov ostaje nedovoljno precizno definisan.
Iz poznate agencije za nekretnine objašnjavaju da parking-mesto ne može da se tretira kao garažno, niti da se knjiži kao posebna nepokretnost.
U praksi, kupci ga najčešće dobijaju uz stan, po dogovoru sa investitorom, i reč je o jasno određenom delu prostora koji koriste za parkiranje. Takvo mesto, međutim, ne može se samostalno prodati kao nekretnina.
"Ipak, u slučaju nasleđivanja stana, naslednici preuzimaju i pravo korišćenja parking-mesta, jer je ono definisano ugovorom sa investitorom. Kada je reč o porezu, situacija je dodatno složena. Porez na imovinu plaća se samo za parking-mesta koja su uknjižena kao posebne nepokretnosti, odnosno koja postoje kao samostalne jedinice u katastru", pojašnjavaju iz agencije.
Ukoliko parking-mesto nije upisano na taj način, formalna poreska obaveza ne postoji. To u praksi dovodi do neujednačenosti, dok jedni građani plaćaju porez, drugi ne, bez direktnih posledica.
Kako ističu stručnjaci, problem ne leži u izbegavanju obaveza, već u neujednačenoj evidenciji i različitom tumačenju propisa. Upravo zato pitanje statusa parking-mesta ostaje otvoreno i zahteva jasnije zakonsko uređenje u budućnosti.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







