Prekovremeni sati mogu postati ranija penzija
Foto: PixabayU Nemačkoj postoji model koji omogućava da se ta prava pretvore u posebnu finansijsku rezervu za kasnije slobodne dane ili čak raniji odlazak u penziju - bez trenutnog plaćanja poreza i doprinosa.
Reč je o modelu u kojem zaposleni deo svojih primanja ili radnog vremena odvajaju za budući period kada neće raditi.
U ovu štednju mogu ulaziti:
Dok se sredstva gomilaju, na njih se ne plaćaju porezi ni socijalni doprinosi. Oni se obračunavaju tek kada zaposleni kasnije počne da koristi i prima taj novac.
Vrednosna štednja omogućava zaposlenima veću fleksibilnost u planiranju života i karijere. Mnogi je koriste za:
Velika prednost je što tokom tog perioda osoba i dalje ostaje osigurana. Zdravstveno, penziono, socijalno i osiguranje za slučaj nezaposlenosti nastavljaju da se plaćaju iako zaposleni privremeno ne radi.
Nekada je promena poslodavca mogla da predstavlja problem za ovakvu štednju. Danas se vrednosna štednja uglavnom može preneti novom poslodavcu, ali samo ako je novi poslodavac spreman da preuzme postojeći fond.
Ako to nije moguće ili osoba još nema novi posao, sredstva može privremeno da preuzme nemačko penziono osiguranje, koje ih čuva i upravlja njima do daljeg korišćenja.
Za prenos sredstava na nemačko penziono osiguranje potrebno je ispuniti sledeće uslove:
Radni odnos mora da se završi ili da bude otkazan.
Vrednosna štednja mora dostići minimalni iznos. U 2026. godini taj minimalni prag iznosi 23.730 evra. Otpremnine se pritom ne računaju u taj iznos.
Ako zaposleni odmah podigne sav novac, mora odmah da plati poreze i doprinose, zbog čega mu ostaje znatno manji iznos.
Kod prenosa na penziono osiguranje sredstva ostaju sačuvana, a porezi i doprinosi plaćaju se tek kasnije kroz mesečne isplate. Dodatna prednost je nastavak uplata u penzioni sistem, što može pozitivno da utiče na buduću visinu penzije.
Nemačko penziono osiguranje ne ulaže ova sredstva u akcije niti u rizične investicije. Cilj nije ostvarivanje velike zarade, već sigurno čuvanje novca koji su zaposleni godinama štedeli.
Kada osoba odluči da koristi svoju vrednosnu štednju, mora da podnese zahtev. Nakon toga, sredstva se isplaćuju svakog meseca, slično redovnoj plati.
Visina mesečne isplate ipak nije potpuno slobodna. Prema pravilima, ona mora iznositi između 70 i 130 odsto ranijeg prosečnog prihoda zaposlenog.
Kada osoba zvanično ode u starosnu penziju ili u slučaju smrti, preostala sredstva iz vrednosne štednje isplaćuju se jednokratno. Novac tada dobija sama osoba ili njeni naslednici, a u tom trenutku se naplaćuju i svi porezi, kao i doprinosi, piše Fenix magazin.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







