U šta uložiti novac da bi kuća bila topla, a računi podnošljivi?
Foto: PixabayIzbor između peleta i toplotne pumpe muči mnoga domaćinstva pred početak grejne sezone, a poznavanje ključnih razlika može da utiče na kućni budžet.
Svake godine pred grejnu sezonu hiljade domaćinstava u Srbiji suočava se sa istom, najskupljom dilemom, u šta uložiti novac da bi kuća bila topla, a računi podnošljivi? Na tronu najpopularnijih sistema grejanja trenutno se vode oštre bitke između kotlova na pelet i toplotnih pumpi.
Iako vam prodavci obećavaju mnogo za oba sistema, istina je da ne postoji jedno univerzalno rešenje. Ono što je spas za vašeg komšiju, za vas može biti finansijska katastrofa, prenosi Kurir.
Pelet je godinama bio apsolutni hit u Srbiji. Kotao na pelet funkcioniše po principu sagorevanja presovane drvne mase, a proces je znatno automatizovaniji u odnosu na klasično grejanje na drva ili ugalj.
Niža početna investicija: Prelazak na pelet, kupovina kotla i ugradnja, prosečno košta između 2.000 i 4.000 evra, što je znatno jeftinije od toplotne pumpe.
Kotlovi na pelet postižu visoke temperature vode u sistemu, što znači da savršeno funkcionišu sa vašim starim, tučanim ili aluminijumskim radijatorima.

Cena peleta je izuzetno podložna šokovima na tržištu, prethodnih godina išla je od 200 do preko 400 evra po toni. Prosečnoj kući treba od 3 do 6 tona godišnje. Pored toga, pelet zahteva suv prostor za skladištenje, a vi postajete "rob" svog kotla, morate redovno da ga dopunjujete džakovima od 15 kilograma, čistite pepeo i održavate ložište.
Toplotne pumpe su tehnološki hit koji energiju za grejanje crpi iz spoljašnjeg vazduha uz minimalnu potrošnju struje.
Nestvarno niski mesečni računi: Zbog visokog koeficijenta korisnosti (COP), na 1 kW utrošene električne energije, pumpa daje i do 4 kW toplotne energije. Mesečni računi mogu biti i do tri puta manji u poređenju sa peletom ili strujnim kotlom.
Nema loženja, pepela, prašine niti skladištenja ogreva. Sistem se kontroliše preko aplikacije na telefonu, a toplotna pumpa leti može i da hladi vaš dom.

Najveća prepreka je početna investicija. Kvalitetan sistem sa ugradnjom retko košta ispod 5.000 do 8.000 evra. Takođe, spoljna jedinica može stvarati određenu buku, pa se mora pažljivo pozicionirati.
Toplotna pumpa je takozvani "niskotemperaturni sistem". Ona daje najbolje rezultate i najmanje troši kada vodu greje do 35-45 stepeni, a to je moguće isključivo ako imate podno grejanje i odličnu termoizolaciju. Ako toplotnu pumpu vežete na stare radijatore u neizolovanoj kući, ona će morati da greje vodu na 60+ stepeni, radiće pod maksimalnim opterećenjem, trošiće ogromne količine skupe struje, a zimi vam i dalje neće biti dovoljno toplo.
Konačna računica zavisi isključivo od stanja vašeg objekta:
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







