Agencija za energetiku Srbije objavila računicu za grejnu sezonu 2026/2027.
Foto: PixabayZa grejanje prosečno izolovanog stana od 60 kvadrata tokom 180 dana potrebno je oko 9.000 kilovat-sati energije. Prema računici Agencije za energetiku Srbije, trošak za celu sezonu zavisi od energenta i kreće se od oko 59.500 do više od 250.000 dinara, piše Kurir.
Grejna sezona donosi isto pitanje za mnoga domaćinstva - koji način grejanja je najpovoljniji i koliko će novca biti potrebno izdvojiti tokom zime?
Prema računici Agencije za energetiku Srbije (AERS), za zagrevanje prosečno izolovanog stana od 60 kvadrata na temperaturu od 20 stepeni, tokom 180 dana, potrebno je oko 9.000 kilovat-sati energije.
Kada se ta količina energije preračuna prema različitim energentima, razlika u troškovima postaje veoma velika. Prirodni gas i povoljnije ogrevno drvo spadaju među najjeftinije opcije, dok direktno grejanje na električnu energiju može da košta više od 250.000 dinara za jednu grejnu sezonu.
Prema podacima AERS-a, domaćinstvo koje koristi prirodni gas za grejanje stana od 60 kvadrata tokom cele sezone potrošiće oko 59.500 dinara.Trošak je, prema ovoj računici, ostao na približno istom nivou kao prethodne grejne sezone.
Ogrevno drvo takođe može biti veoma povoljno, ali konačan iznos zavisi od njegove cene, kao i od efikasnosti peći.Za domaćinstva koja drva mogu da nabave po ceni od oko 7.300 dinara po kubnom metru, a koriste noviju peć efikasnosti oko 65 odsto, trošak grejanja iznosi oko 60.000 dinara. U slučaju skupljeg drveta, čija je cena oko 10.200 dinara po kubnom metru, i manje efikasne peći, trošak raste na približno 99.300 dinara.
Prema podacima AERS-a, ogrevno drvo je u odnosu na prethodnu grejnu sezonu poskupelo do 13 odsto.
Za domaćinstva koja koriste pelet u odgovarajućim, efikasnijim pećima potrebno je oko 114.000 dinara za celu grejnu sezonu. To je približno 50 odsto više nego tokom prethodne grejne sezone, prema računici Agencije za energetiku.
Ugalj je takođe među opcijama koje mogu biti relativno povoljne, ali cena zavisi od vrste uglja. Trošak grejanja kreće se od oko 81.000 do 102.000 dinara. Kod lož-ulja potrebno je izdvojiti približno 167.600 dinara, dok bi grejanje na propan-butan gas koštalo oko 187.000 dinara za sezonu.
Električna energija može biti povoljna kada se koristi na odgovarajući način, ali direktno grejanje na struju spada među najskuplje varijante.
Domaćinstvo koje koristi TA peći i puni ih isključivo tokom jeftinije noćne tarife prema ovoj računici za sezonu bi potrošilo oko 102.700 dinara. Ako se TA peći tokom dana dopunjavaju skupljom tarifom samo dva sata, trošak raste za oko 40 odsto i dostiže približno 142.000 dinara.
Najskuplja je varijanta u kojoj se električna energija koristi direktno za grejanje, odnosno putem električnih grejnih tela ili kotlova za etažno grejanje. U tom slučaju trošak za grejnu sezonu može da pređe 250.000 dinara.To znači da razlika između najjeftinije i najskuplje opcije u ovoj računici iznosi gotovo 200.000 dinara.
Konačan račun za grejanje ne zavisi isključivo od cene energenta.Veliku ulogu imaju izolacija stana, kvalitet stolarije, površina spoljašnjih zidova, položaj stana, temperatura koja se održava tokom dana, kao i efikasnost uređaja kojim se prostor zagreva.
Marko Dragić iz Nacionalne organizacije potrošača Srbije ranije je ukazao na značaj odgovarajuće stolarije i kvaliteta energenta. Dobra izolacija i kvalitetna stolarija mogu smanjiti gubitke toplote, pa ista količina energenta neće imati isti efekat u svakom stanu.Važna je i efikasnost peći ili sistema grejanja.
Zbog toga poređenje samo cene jednog kubika drva, tone peleta ili kilovat-sata električne energije ne daje potpunu sliku o ukupnom trošku.
Za domaćinstva koja koriste daljinsko grejanje situacija se razlikuje od individualnog grejanja, jer trošak ne zavisi direktno od količine kupljenog energenta.JKP „Beogradske elektrane“ najavile su da je sistem daljinskog grejanja u Beogradu spreman za predstojeću sezonu.
Funkcionalne probe sistema obavljaju se pre početka isporuke toplotne energije. Tokom proba proveravaju se toplane, kotlarnice, toplovodna mreža, toplotne predajne stanice i, po potrebi, unutrašnje instalacije. Iz „Beogradskih elektrana“ napomenuto je da funkcionalne probe nisu isto što i početak grejne sezone i da tokom provera može doći do povremenih prekida ili odstupanja.

Prema računici AERS-a, prirodni gas i povoljnije ogrevno drvo trenutno su među najjeftinijim opcijama za grejanje stana od 60 kvadrata, sa troškom od oko 60.000 dinara za sezonu. Kod peleta trošak je oko 114.000 dinara, dok TA peći mogu koštati približno 102.700 dinara ako se koriste isključivo uz jeftiniju noćnu tarifu.
Sa druge strane, direktno grejanje na električnu energiju može premašiti 250.000 dinara.
Važno je naglasiti da se navedene računice odnose na trošak energenta, odnosno goriva ili električne energije. U njih nisu uključeni troškovi kupovine i ugradnje peći, kotlova, radijatora i instalacija, kao ni redovno održavanje sistema.
Zbog toga stvarni trošak grejanja za konkretno domaćinstvo može biti značajno drugačiji od prosečne računice, prenosi Kamatica.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







