Osiguranje se ugovara najkasnije do 1. juna
Foto: ProfimediaPrema prvim procenama, u nekim krajevima suša je ove godine odnela i do 50 odsto roda kukuruza, kod soje su štete i veće. Država štetu nadoknađuje u slučaju proglašenja elementarne nepogode, u suprotnom jedino oni koji imaju polisu nekog od poljoprivrednih osiguranja mogu nadomestiti štetu. Iako je za nama niz sušnih godina, trenutno samo jedna osiguravajuća kuća, nudi polisu osiguranja od suše.
Nakanada štete bez izlaska procenitelja na teren, samo na osnovu satelitskog merenja vlažnosti zemljišta, koje obavlja internacionalna kompanija - to je međunarodni projekat osiguranja u koji je pre par godina ušlo nekoliko osiguravajućih kuća kod nas, trenutno, samo jedna i dalje nudi takvu polisu.
"Mi želimo da transparentno predstavimo ove podatke koji deluju apstraktno, da ljudi mogu da ih prate putem svojih mobilnih aplikacija u realnom vremenu, svaki dan i da na taj način vide da je proizvod zaista nezavisan od volje čoveka, da je graduisan u vidu nezavisnih parametara, koje je nezavisna kompanija utvrdila“, rekao je za RTS Radoje Živanov iz Sektora osiguranja poljoprivrede "Triglav osiguranja“.
Za sada se tako mogu osigurati kukuruz, suncokret, soja i šećerna repa. Za pokriće štete do 200.000 dinara po hektaru kukuruza potrebno je izdvojiti oko 5.500 dinara. Osiguranje se ugovara najkasnije do 1. juna. Posle iskustva sa ovakvom godinom, ratari su skloniji da se zaštite od rizika od suše.
"Ako se ovako nastavi tempo suše, da. Radim 10 hektara, imam osnovno osiguranje useva, što radim već godinama i što se dobro pokazalo“, rekao je Dejan Stefanović, ratar iz Torka u opštini Žitište.

"Kod klasičnog osiguranja prijavite štetu, pa onda dođe do procene štete, pa tek onda treba da čekate na isplatu naknada iz osiguranja, a ovde - čim indeks okidač dostigne taj nivo isplaćuje se indeksno osiguranje“, rekla je Jelena Kovačović, profesorka Ekonomskog fakulteta u Beogradu.
Činjenica je i da naš Zakon o obligacionim odnosima ne predviđa takvu mogućnost.
"U zakonu i dalje stoji da naknada iz osiguranja može da se isplati samo kada je nastupila šteta. Tako da je to problem, trebalo bi promeniti i izuzeti osiguranje poljoprivrede po indeksnom osiguranju, od tog načela obeštećenja“, kaže Kovačevićeva.
Period sa kojim se upoređuje trenutna vlažnosti zemljišta je prosek iz prethodnih 20 godina. Zbog promena klimatskih prilika, mnogi smatraju da tako dug period više nije realan parametar, pa se predlaže izmena modela.

"Ja vidim neophodnost uključivanja procenitelja i stručnih lica, bez obzira što se radi o jednom inovativnom projektu koji je došao sa Zapada i jednom pokušaju. Lično smatram da je obavezno uključivanje i fizičko prisustvo predstavnika osiguravajućih društava“, rekao je Miloš Obrenović iz Sektora za poljoprivredu "Dunav osiguranja".
"Suština kod osiguranja je masovnost. Potpuno logično. Nije isto ako 100 ljudi kupi jednu polisu ili ako kupi samo jedan. Iz te jedne ne može da se isplati njegova šteta", kaže Zoran Ćirić iz Udruženja osiguravača Srbije.
Zbog toga što je indeksno osiguranje od suše, i po ceni povoljno, najmasovnije je prihvaćeno u afričkim zemljama, ali i u Nemačkoj, i još nekim istočnim zemljama, posebno u Rusiji.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







