U Srbiji gotovo 50.000 napuštenih i nezavršenih objekata: Zašto graditelji ne plaćaju penale kada probiju rokove?

Zgrade duhovi širom Srbije

28.07.2026. 08:49
  • Podeli:
gradilište kuća-68f0b374343fe.webp Foto: Pixabay

U Srbiji, kako se procenjuje, ima gotovo 50.000 nezavršenih i napuštenih stambenih, poslovnih i fabričkih objekata, najviše u Beogradu.

Razlozi za to su višestruki - od bespravne gradnje i nemogućnosti dobijanja upotrebne dozvole, do spornog vlasništva, stečaja ili bankrota investitora.

U Nišu je sve teže naći infrastrukturno opremljenu lokaciju za gradnju, sa rešenim imovinskim pitanjem. S druge strane, ima deset napuštenih gradilišta, od stambeno-poslovnih do javnih objekata.

Jedno napušteno gradilište u centru grada u koje su uloženi milioni evra, počelo je da se zida pre 18 godina.

"U slučaju ovog konkretnog gradilišta, finansijski problem država može da reši, tako što bi pomogla u završetku radova, jer je ovo zgrada koja je finansirana iz javnih sredstava investitora Univerziteta u Nišu", kaže Slaviša Kondić, arhitekta i član UO Inženjerske komore Srbije.

U Beogradu 55 napuštenih gradilišta

Najviše nezavršenih objekata sa građevinskom dozvolom, dobijenom i pre 2009, ima u prestonici. Mnogi objekti su napušteni, a kod većine nije preciziran rok za završetak objekata.

Grad je uspeo da popiše 55 napuštenih gradilišta, i podelio ih u tri kategorije.

Gradski menadžer Miroslav Čučković kaže da su u prvoj kategoriji gradilišta koja su vlasništvo stranih država, dok drugu kategoriju čine objekti čiju rekonstrukciju i rehabilitaciju podržava država.

"Pre svega zbog Ekspa imamo 24 hotela od kojih je jedan, upravo u centru grada, koji je nekada bio napušten objekat, a sada se sprema za Ekspo", naveo je Čučković.

Posebnu kategoriju čine objekti koji su opterećeni restitucijom i nerešenim imovinsko-pravnim odnosima.

Republika Gvineja 60 godina planira da izgradi ambasadu u Kneza Miloša

U pozadini problema napuštenih gradilišta često stoje strani vlasnici. Tako zdanje u Ulici kneza Miloša već decenijama propada. Vlasnik kuće koja je pripadala porodici Bajloni je Republika Gvineja, koja već 60 godina planira da na tom mestu sagradi ambasadu.

U rešavanje oronule rezidencije uključeno je i Ministarstvo spoljnih poslova, iz kojeg podsećaju da Bečka konvencija podrazumeva nepovredivost diplomatskih prostorija.

V. d. generalnog sekretara u Ministarstvu spoljnih poslova Dušan Kozarev tako navodi da Republika Gvineja Srbiju nije zvanično obavestila da napušta svoje diplomatske objekte, tako da taj objekat i dalje formalno-pravno pripada njima.

"Postoji spremnost naše strane da bude krajnje konstruktivna po tom pitanju. Tako da to sada u međunarodnom pravnom i diplomatskom smislu najviše zavisi od njih, ali radimo na tome da pokušamo da ubrzamo te pregovore i da dođemo do rešenja", rekao je Kozarev.

Kako ubrzati investitore

Primer savesnog i odgovornog građevinarstva daje Italija – posle roka za završetak gradnje, bez obzira na to da li je objekat gotov, investitor plaća gradsku rentu i porez na imovinu.

Postoji razvijen sistem kontrole i lokalne vlasti imaju pravo da obustave radove i izreknu novčane kazne, piše RTS.

U Srbiji je i sve više napuštenih fabrika na odličnim lokacijama, a njihovi vlasnici, tvrde upućeni, čekaju izmene urbanističkih planova, kako bi mogli da izgrade što više kvadrata. Do sada nijedan nesavestan investitor u Srbiji zbog toga nije kažnjen.

Preuzmite mobilnu aplikaciju:

Get it on Google PlayDownload on the App Store
  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()