U Srbiji otkrivena jedna od najređih algi na svetu: Nije viđena skoro 50 godina

Retka vrsta algi pronađena na Vlasinskoj visoravni

27.04.2026. 23:59
  • Podeli:
Vlasinsko jezero Vlasina Shutterstock-69ef2249c8b0c.webp Foto: Shutterstock

Na Vlasinskoj visoravni u Srbiji otkrivena je jedna od najređih algi na svetu - vrsta koja u prirodi nije bila zabeležena skoro pet decenija. Ovo izuzetno otkriće, o kojem piše portal Klima 101, domaći stručnjaci ocenjuju kao veliko iznenađenje i važan doprinos nauci, jer pokazuje da priroda Srbije i dalje krije nedovoljno istražena bogatstva.

Retku algu pod nazivom Bodanella lauterborni pronašla je algološkinja Aleksandra Rakonjac tokom istraživanja planinskih izvora iznad Vlasinskog jezera. U pitanju je vrsta koja je ranije bila vezivana pre svega za duboka alpska jezera, zbog čega je njen pronalazak u hladnim planinskim izvorima na jugu Srbije bio potpuno neočekivan. Naučnici navode da je upravo to jedan od razloga zbog kojih je ovo otkriće izazvalo veliku pažnju.

Posebnu vrednost ovom pronalasku daje činjenica da je alga u nekim evropskim jezerima praktično nestala. Stručnjaci navode da su zagađenje, promene u sastavu vode i ljudski uticaj uništili njena nekadašnja staništa, dok je na Vlasini pronašla uslove u kojima je uspela da opstane. Hladna, čista voda, specifičan hemijski sastav i očuvana priroda omogućili su ovoj vrsti da preživi upravo na ovom području.

Istraživači ističu da Vlasinsku visoravan treba posmatrati kao svojevrsno utočište retkih organizama, jer je taj prostor sačuvao prirodne uslove koji su u drugim delovima Evrope vremenom nestali. Zato se ovaj kraj sve češće pominje kao jedan od važnih centara biodiverziteta u regionu.

Osim ove retke alge, naučnici su došli i do još jednog značajnog otkrića. U Srbiji je prvi put zabeležena i vrsta Heribaudiella fluviatilis, pronađena na Staroj planini, u Rakitskoj reci i Temštici. Time je dodatno potvrđeno da planinski izvori i reke naše zemlje kriju vrste o kojima se do sada malo znalo.

Stručnjaci podsećaju da alge imaju mnogo veći značaj nego što se često misli. One predstavljaju osnovu vodenih ekosistema, važan su pokazatelj kvaliteta vode i igraju ključnu ulogu u očuvanju prirodne ravnoteže. Upravo zbog toga ovakva otkrića nisu važna samo za nauku, već i za buduću zaštitu prirode u Srbiji.

Preuzmite mobilnu aplikaciju:

Get it on Google PlayDownload on the App Store
  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()