Beseda patrijarha Porfirija na Danu sećanja u Vranju: "Molimo se protiv greha koji se zove rat i krvoproliće"

Patrijarh Porfirije istakao dubinu tragedije koju smo doživeli kao narod

24.03.2026. 20:48
  • Podeli:
patrijarh porfirije tanjug miloš milivojević-69c2e99be071c.webp Foto: Tanjug/Miloš Milivojević

Povodom obeležavanja godišnjice početka NATO agresije na SRJ 1999. godine, u Vranju se održava centralna državna manifestacija Dan sećanja. Skupu prisustvuje veliki broj građana Vranja i okoline, predsednik Srbije Aleksandar Vučić, patrijarh srpski Porfirije, kao i predstavnici lokalnih i državnih institucija.

Patrijarh srpski Porfirije poručio je da je teško naći prave reči ovim povodom.

"Svaki put u ovakvim prilikama, kada se s pravom očekuje mudra i plemenita poruka, koliko god birali reči i tragali za smisaonom sadržinom onog što nam je namera da kažemo, ostajemo sa dubokim utiskom bespomoćnosti da iskažemo kako dubinu tragedije koju smo doživeli kao narod, tako i ono čemu je neophodno da kao bogolika stvorenja i narod božiji stremimo", poručio je patrijarh.

Ukazao je da se raduje što je danas u Vranju iako je tužan povod.

"Radujem se iako je tužan povod našeg sabranja, to je tako zato što je za nas hrišćane upravo put krsta uvertira, uvod u Vaskrsne radosti. Tužna, ali sveta uspomena na jednu od poslednjih golgota našeg mnogostradalnog i krstonosnog naroda", dodao je patrijarh Porfirije.

Podsetio je da je strašno NATO bombardovanje otpočeto na današnji dan, a "pretvorilo je našu otadžbinu narednih 78 dana, sve do 10. juna 1999. godine, u užasno stratište, zastrašujuće razvaline, ruševine, zgarišta".

"Čitava naša zemlja, sa svim gradovima i selima, kao i svi njeni stanovnici bez izuzetka, jednostranom odlukom moćnika ovoga sveta našli su se u ratnom plamenu koji je gutao sve pred sobom – ljude, gradove, naselja, kulturna i prirodna dobra, infrastrukturu. U nizu tih stradalnih mesta našlo se i Vranje, sa svojom okolinom, i ovde je sila koja Boga ne moli pod parolom mira i promocije života sejala smrt i strah, ostavljajući iza sebe patnju i pustoš", naglasio je patrijarh.

Dodao je danas svoje reči treba da pretočimo u molitve za sve stradale u Vranju i kraju, a prevashodno da se pomolimo za dve devojčice – Irenu Mitić i Milicu Stojanović, koje su imale svega 12, odnosno 15 godina.

"Posebno je za nas, lično, a verujem i za svakog hrišćanina, a onda i svakog čoveka dobre volje, pokazatelj poražavajućeg ljudskog pada, činjenica da je na bombi koja je usmrtila Irenu, dok je na njivi svom ujaku pomagala u setvi kukuruza, urezan rukom izvesnog Erika N. stajao natpis: 'loša vremena, zar to nije divno'. Ovo ubistvo, kao i poruka, ispunjena morbidnim cinizmom, slična onoj koja je našem narodu na bombama stizala sa iste strane sveta u dane praznovanja Vaskrsa 1944. godine, nedvosmisleno otkrivaju mnogo toga o korenu i prirodi rata vođenog protiv slobodoljubivog našeg, srpskog naroda, ali i svakog drugog rata koji se pokreće sa ciljem da se drugi podvlasti ili uništi", rekao je patrijarh.

Ističe da oni koji su ubili Milicu i Irenu, nisu lišili života samo dvoje dece, "već su posegnuli da ukinu spokoj i život, da ubiju mir kao najveće darove Božije, koji su preduslov svake egzistencije i harmonije".

"Naše večerašnje molitveno sećanje na postradale iz 1999. godine istovremeno je naš molitveni apel protiv svakog greha koji se zove rat i krvoproliće. Kako nad pojedincem, tako i nad zajednicama, kako nad našim, tako i nad svakim narodom na zemlji", istakao je patrijarh.

Poručio je da smo nažalost i ovih dana svedoci "da se nemilosrdno uzima mir sa zemlje, da podnebesne sile zla i mraka seju smrt i potpaljuju ratna žarišta u čitavom svetu".

"Ljudski životi, ne dao Bog, kao da nepovratno gube vrednost svetinje nad svetinjama. Uz to ljude, bez izuzetka, okiva strah zbog svakodnevnih pretnji upotrebe atomskog naoružanja. Zbog svega ovoga, današnje sabranje i sećanje na jedno od čestih stradanja koje smo kao potomci svetih predaka časno i čestito izneli nije i ne sme da bude povod za oživljavanje starih rana, a pogotovu poziv na mržnju i neprijateljstvo. Naprotiv, naša je namera da ovde iz Ireninog i Miličinog Vranja uputimo pozorenje – najpre da kažemo samima sebi, a onda jedni drugima, potom i celom svetu, da čovečanstvo nikada do sada nije bilo na većem ispitu svoje zrelosti i odgovornosti", naglasio je patrijarh.

Naglasio je da mir u nama i oko nas nikada nije bio više ugrožen, a nemir i strah nikada zastupljeniji.

"Hoćemo li moći da ne samo molimo, nego i svakim atomom svoga bića, život koji nam je Bog podario saobražavamo jevanđelskom načelu – traži mir i idi za njim. Otuda iz ovog mučeničkog grada, koji poput cele naše zemlje do danas svojim ožiljcima svedoči ovu strahotu rata i posledice odsustva mira, apelujemo na čitav svet, a posebno na one kojima je dato da vladaju i donose sudbonosne odluke koje se tiču svih i utiču na sve – da se prekrati svako neprijateljstvo, da se obustave krvoprolića i ratna razaranja i da sve talente i snage koje nam je Bog podario uložimo u očuvanje mira u sebi, svedočenje mira u svom okruženju i širenje mira u celom svetu", poručio je patrijarh.

Naglasio je da ostajemo sa čvrstom namerom da nikad u molitvi ne zaboravimo nevino stradale, saplemenike i sugrađane naše i da nas niko i ničim, a najmanje silom i bombama, može ubediti da odustanemo od mira kao programa i opredeljenja naših života.

"Upravo je to amanet koji nam je ostavio sveti otac Sava, a koji je za nas istovremeno neprolazni zavet i naša poruka svima i svakome, zapovest Hristova na delu – ljubi Gospoda Boga svojega, svim srcem svojim i svom dušom svojom i svim umom i svom snagom svojom, a bližnjega svoga kao samoga sebe. Neka bi Gospod upokojio i dao život večni svima postradalima u NATO bombardovanju 1999. godine. Večan im spomen", zaključio je patrijarh u besedi.

Preuzmite mobilnu aplikaciju:

Get it on Google PlayDownload on the App Store
  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()