Od otpada do novog proizvoda: UNA proverava kako 1.200 tona plastike godišnje dobije novi život

Plastika ima više života ako je reciklirate, a ne bacate

Autor: Srđan Ristić
14.06.2026. 21:00
  • Podeli:

Plastičnoj ambalaži potrebno je i do 500 godina da se razgradi u prirodi, a recikliranjem ona posle samo nekoliko sati dobija novu šansu i novu namenu. 

Posetili smo jednu od pet najboljih firmi u Srbiji za recikliranje ovog materijala da vidimo ceo proces. Tamo se tokom godine obradi čak 1.200 tona plastike. 

Gajbice, kante, kofe, stolice i čepovi od flaša – samo su deo otpada koji svakog dana stiže u skladište. Ovde se sve detaljno sortira, najviše po boji i materijalu, ali i po vrsti i kvalitetu same plastike.

"Pošto mi imamo ustaljenu sakupljačku mrežu koja zna šta sakuplja za nas, najveći izazov je da se prepozna ono što ne valja. Ako se desi da ima nešto što je metalno unutar kanti ili nečeg sakriveno da to ljudi koji rade na selekciji primete da ne bi došlo do loma noževa i tako dalje" rekao je za UNU direktor firme Granplast Branimir Bašić.

Posle selekcije, otpad stiže do prvog stepena obrade - do mlevenja ili stručnije, šrediranja. 

Dok je spolja bilo mirno, unutra mašine prave svoju muziku. Nakon pripreme i sitnjenja vrši se kompostiranje i mešanje. Više vrsta materijala se po bojama meša i ubacuje u posude, odakle stiže do samog srca pogona.

"Trakom se ubacuje u ekstruder, tj. liniju za ekstruziju gde se vrši pretapanje materijala i homogenizacija. Filteri su na glavama mašina, gde se prečišćava dodatno materijal, pretapa se, ponovo čisti i kao takav izlazi na finalnoj glavi kao rezanac", objašnjava Branimir Bašić.

Taj „rezanac“ se hladi kroz vodu da bi očvrsnuo, onda se suši i na kraju završava u seckalici. Noževi u njoj prave sitne granule, koje su finalni proizvod ovog dela recikliranja.

"To je regranulat, on se koristi u raznim bojama. Mi imamo nekih 7-8 boja koje radimo. On se koristi za brizgaljke, tako se zovu mašine koje prave gotov proizvod, na primer kante, lavore, kante za smeće, sve što nije u prehrani", rekao je za UNU proveravač ISO standarda Branko Štetin.

Po našem zakonu, reciklirana plastika ne može da se koristi u prehrambenoj industriji, ali ove šarene komadiće verovatno imate u svom automobilu.

Pored komunalnog otpada, u pogonu u Bečeju se prerađuje i industrijski otpad koji stiže izbaliran ili u džakovima. Tu se princip rada malo razlikuje – na temperaturi od oko 250 stepeni plastika se topi, a kao poluproizvod ispadaju takozvane kokice.

Plastika, dakle, ima više života ako je reciklirate, a ne bacate.

Preuzmite mobilnu aplikaciju:

Get it on Google PlayDownload on the App Store
  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()