Zabrana društvenih mreža za decu mlađu od 13 godina: UNA pita - da li bi ovakvo pravilo moglo da zaživi i u Srbiji?

Evropa uvodi stroža pravila za decu na društvenim mrežama

Autor: Jana Jakšić
08.10.2026. 20:01
  • Podeli:

Nekada su parkovi i igrališta bila dečija oaza. Ipak, sada smo svedoci da su poslednjih godina mobilni telefoni i društvene mreže dobili prednost u odnosu na školsko dvorište.

Novi predlog Evropske komisije predviđa potpunu zabranu otvaranja naloga na društvenim mrežama za decu mlađu od 13 godina.

Da li će ova pravila uslediti i u Srbiji i da li su uopšte primenjiva u praksi?

Nekada su roditelji ponavljali deci da ne otvaraju vrata strancima. Danas su na tu zabranu dodate i poruke nepoznatih ljudi na društvenim mrežama.

Predlog Evropske komisije za zabranu društvenih mreža deci do 13 godina, a mladima do 15 godina vremensko ograničenje na naloge pod nadzorom roditelja ima samo jedan cilj- bezbednost.

"Postoje razni načini, od toga da sam aparat u zavisnosti od toga na čemu konzumiramo odeđenu društvenu mrežu, kako se uloguješ, gde se uloguješ , on već može da shvati ko je ispred ekrana. Ako ništa drugo - može da uključi kamere, konstantno može da slika pa da vidi ko je", objašnjava za UNU stručnjak za društvene mreže Petar Vasić.

Sličan zakon već je stupio na snagu u Australiji, međutim, deca su brzo našla prečice do svojih omiljenih platformi. Izveštaji pokazuju da skoro 80 odsto dece ispod 16 godina i dalje nesmetano koristi zabranjene platforme.

"Ne verujem da te firme imaju dovoljan incentive da tako nešto rade jer gube gomilu usera. Gube usere, koji su u fazi da će da postanu stalni korisnici, i oni kidišu na te mlađe koji će im duže ostati u sistemu. Vrednost tog korisnika je mnogo veća nego vrednost neke babe koja će uskoro da izađe sa platforme", ističe Vasić.

Kako bi ih podstakli da naprave bolje sisteme provere, novi zakon, odgovornost za bezbednost prebacuje na platforme. Ukoliko ne ispoštuju pravila, prete im kazne i do šest odsto godišnjeg prometa.

Ipak, stručnjaci ističu da je najbolje rešenje da deca od najranijeg detinjstva izgrade samokontrolu.

"Deca najviše na sebe treba da se oslone, jer kontrola kada je spoljašnja izaziva diskontorolu unutrašnju. Samo unutrašnja kontrola i samodisciplina može da dovede do promene u tom pravcu", kaže za UNU psihološkinja Snežana Repac.

Uvođenje novih zakona olakšava, ali ključna borba i dalje se vodi pored ekrana - u domu i razgovoru sa decom. Zakoni mogu postaviti pravila, ali je na društvu i roditeljima da postave prave granice.

Preuzmite mobilnu aplikaciju:

Get it on Google PlayDownload on the App Store
  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()