Milošević nije dočekao kraj suđenja u Haškom tribunalu, a i dalje su prisutne teorije da je otrovan u ćeliji
Pre tačno 20 godina u haškom zatvoru umro je nekadašnji predsednik Srbije i Savezne Republike Jugoslavije Slobodan Milošević.
O usponu nekada najmoćnijeg političara, petooktobarskom porazu, ali i njegovoj zaostavštini srpskom društvu, govorili su gosti naše emisije „Podne“, političari Čedomir Jovanović i Dragoljub Kočović.
Uhapšen je u noći između 31. marta i 1. aprila 2001. godine posle petooktobarskih promena, a Haškom tribunalu izručen na Vidovdan iste godine.
Iako Milošević nije dočekao kraj suđenja, dve decenije posle njegove smrti poznavaoci prilika smatraju da je Milošević, iako je, kako kažu, pravio
greške tokom svoje vlasti, uvek pazio na srpske interese u svetu.
"Mislim da je Srbija i dalje u velikoj meri talac svih tih zabluda koje su i njega koštale. Ta teorija da neko negde sada živi, samo sa idejom kako neko nama negde da nanese štetu - to baš i nije tako. Amerika je poslednja priznala otcepljenje Hrvatske i Slovenije. Vreme se promenilo, on se nije snašao, srpska politika se nije snašla, generacija ljudi koja je napravila Srbiju i Jugoslaviju, ona ratna, ona je nekako prirodno završila taj svoj profesionalni, čak i životni put", smatra Jovanović.
Jula 1997. godine izabran je za predsednika Republike i na toj funkciji ostao je do izbora septembra 2000. godine. Tada je pobedu odneo kandidat Demokratske opozicije Srbije Vojislav Koštunica.
Iako je, kako ističu poznavaoci prilika, najpre odbio da prizna rezultate izbora, Milošević nije očekivao takve razmere i posledice masovnih građanskih protesta koji su kulminirali 5. oktobra.
„Milošević nije bio sam protiv svih i on je došao na vlast uz podršku gotovo čitave zemlje. Ovde se živelo u jednom sistemu koji je došao do svoga kraja, jer u Jugoslaviju nisu svi ušli na isti način. U tu zemlju je Srbija ušla kao suverena država, pobednica u Prvom svetskom ratu, dok su drugi narodi u nju ušli iz Austrougarske i doživeli su to kao neko privremeno rešenje. Miloševićeva sudbina je u velikoj meri bila tragična, porodična i lična. Nikad se nisam slagao sa njegovom politikom i ne verujem u priče da je otrovan u Hagu, verujem da je umro prirodnom smrću“, rekao je za UNU Jovanović.

Kočović je, govoreći o Miloševiću, rekao da se „ništa nije desilo od kada je Slobodan preminuo i da je on bio blizak Miloševićev saradnik“.
"On je prvi borac protiv globalizma u svetu, to svi danas govore. Ovo su sve Epštajnovi, što se po svetu radi, pa to se radilo i u ono vreme. Sećate se Monike Levinski. Da bi se zataškala ta atmosfera u Americi, ubrzano je bombardovanje nas. Trebalo je da bude 1998. godine, oni su sve to pripremali, to je zacrtano još 70-ih godina. I hteli su da razbiju tu Jugoslaviju i razbili su je na kraju", stava je Kočović.

Dodao je da je proputovao svet i da je usled toga dobro znao, osetio i video šta se sprema srpskom narodu i da se Milošević ih Haga neće vratiti živ.
„Svima je bilo jasno da se Milošević iz Haga neće vratiti živ. On je otrovan, nije tačno da je umro prirodnom smrću u snu, jer je trovan danima u šta je i on sam verovao i tražio da ga lekari pregledaju, čime je utvrđeno da je imao neke supstance u organizmu. Zbog prijateljskih odnosa sa Slobodanom Miloševićem i njegovom porodicom imao sam samo probleme, a nikada neku korist“, rekao je Kočović.
Sagovornici UNE saglasni su da je ostavština Slobodana Miloševića velika, na šta ukazuje i činjenica da čak i na pomen njegovog imena građani ne ostaju ravnodušni.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







