Naredne nedelje očekuje se objavljivanje godišnjeg izveštaja Evropske komisije o proširenju
Foto: sezer ozger / Alamy / ProfimediaPobeda Studentske liste na vanrednim parlamentarnim izborima otvorila je pitanje da li Srbija, posle gotovo pet godina zastoja, može da nastavi evropske integracije. Evropski lideri brzo su čestitali pobednicima izbora i ponudili podršku reformama.
Evropski put Srbije gotovo pet godina je u zastoju, a naredne nedelje očekuje se objavljivanje godišnjeg izveštaja Evropske komisije o proširenju. Prema očekivanjima iz Brisela, izveštaj će pokazati koliko je Srbija u međuvremenu zaostala za drugim zemljama kandidatima, uključujući Crnu Goru, Albaniju, Ukrajinu i Moldaviju.
Pojedine diplomate i analitičari ocenjuju da bi izborni rezultati mogli da stvore uslove za prevazilaženje prepreka povezanih sa stanjem demokratije i vladavine prava. Međutim, još nije izvesno da li će to dovesti do konkretnih odluka u narednim nedeljama ili mesecima, pre svega o otvaranju Klastera 3 i deblokadi dela sredstava iz evropskog Plana rasta.
Koordinatorka Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji Bojana Selaković rekla je za RTS, da prve poruke evropskih zvaničnika posle parlamentarnih izbora u Srbiji vidi kao podršku promeni vlasti i spremnost za uspostavljanje drugačijih odnosa Beograda i Brisela. Govoreći o mogućnosti otvaranja Klastera 3, Selaković je ocenila da će to pitanje verovatno biti deo predstojećih razgovora Srbije i Evropske unije.
Podseća da je Evropska komisija i ranije, u tehničkom smislu, preporučivala otvaranje klastera, ali da nije bilo napretka zbog problema u oblasti demokratije, osnovnih sloboda i nedostatka strateškog usklađivanja sa EU.
"Ono što će, koliko sam shvatila, biti prioritet buduće vlasti najdirektnije je povezano sa oblastima koje Evropska unija naziva fundamentalnim, a to su pravosuđe, borba protiv korupcije i mediji", rekla je Selakovićeva.
Smatra da bi konkretni rezultati u tim oblastima mogli da dovedu do deblokade pristupnih pregovora.
"Verujem da nakon svih ovih godina blokade i različitih tenzija koje su postojale u odnosima Srbije i Evropske unije sada imamo osnovni preduslov da možemo da resetujemo odnose", istakla je Selakovićeva.
Ocenjuje da su poruke iz Brisela ohrabrujuće i da postoji spremnost da se budućoj vladi pruži podrška u oblastima zbog kojih je evropski put Srbije godinama bio u zastoju.
"Verujem da postoji iskrena volja da se sa budućom vladom radi i da se Srbija podrži upravo u oblastima koje su bile najproblematičnije i zbog kojih je u najvećoj meri stajao evropski put", navela je Selakovićeva.
Govoreći o godišnjem izveštaju Evropske komisije o napretku Srbije, koji se očekuje naredne nedelje, Selaković je istakla da taj dokument može da bude važan putokaz budućoj vladi.
"To je jedan sveobuhvatni skener koji pokazuje gde se svaka država kandidat nalazi u odnosu na standarde, pre svega evropskog zakonodavstva", objasnila je Selakovićeva.

Očekuje da će u narednom periodu biti više zajedničkog rada Beograda i Brisela na utvrđivanju realnih reformskih ciljeva.
"Verujem da će se u zajedničkim procesima tražiti šta je ono što može da se uradi, šta bi bilo realistično i šta nove institucije i novi sistem mogu da urade, a da to Evropska komisija prepozna", zaključila je Selakovićeva.
Podseća da do 2022. godine, prema njenoj oceni, nije postojala jasna strateška vizija proširenja EU, dok su zemlje kandidati imale pristup određenim fondovima, ali bez suštinskog napretka u reformama. Ističe da se uspeh evropskih integracija ne meri samo otvaranjem pregovaračkih poglavlja, već pre svega promenama koje građani osećaju u svakodnevnom životu.
"Suština evropskih integracija i napretka zemalja kandidata najdirektnije je povezana sa onim što građani te države osećaju. Napredak u reformskim procesima treba da znači da se dešavaju stvari koje su dobre za građane", objasnila je Selakovićeva.
Na pitanje da li Srbija može da napreduje u oblastima u kojima postoji saglasnost sa Evropskom unijom, dok se složenija pitanja, poput odnosa prema Rusiji i Kosovu i Metohiji, rešavaju kasnije, Selakovićeva je odgovorila potvrdno.
"Odnos Srbije i Evropske unije je izuzetno kompleksan i širok i nikako ne podrazumeva samo odnos prema Kosovu i Rusiji", naglasila je Selakovićeva.
Prema njenim rečima, pitanja spoljnopolitičkog usklađivanja svakako će doći na dnevni red, ali postoji prostor da se u međuvremenu napreduje u drugim oblastima.
"Evropska unija je od početka rata u Ukrajini pokazala veliki stepen fleksibilnosti kada je reč o težim temama u odnosima sa državama kandidatima", navela je Selakovićeva.
Ocenjuje da je svođenje evropskih integracija isključivo na pitanja KiM i Rusije u prethodnom periodu služilo kao objašnjenje za izostanak napretka, dok je, prema njenom mišljenju, suštinski problem bio nedostatak demokratskih reformi.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







