Poslanici imaju rok do 7. avgusta da konstituišu novi saziv parlamenta privremenih institucija.
Foto: Tanjug/AP PhotoVisar Kryeziu, FileNakon što je centralna izborna komisija u Prištini potvrdila konačne rezultate izbora za skupštinu privremenih prištinskih institucija, danas je počeo da teče rok od 30 dana za konstituisanje skupštine.
Ovaj rok proizilazi iz presude ustavnog suda u Prištini, koja je objavljena 25. juna 2025. godine, kada je u skupštini došlo do blokade u konstituisanju.
Poslanici imaju rok do 7. avgusta da konstituišu novi saziv parlamenta privremenih institucija. Centralna izborna komisija (CIK) u sredu je potvrdila konačne rezultate izbora održanih 7. juna.
Pokret Samoopredeljenje, koji je dobio najviše mandata, ima pravo da predloži predsednika parlamenta, koji se bira prostom većinom. Prema presudi ustavnog suda, ako kandidat ne bude izabran nakon tri pokušaja, mora biti predložen drugi kandidat.
Na konstitutivnoj sednici potom mora biti biti izabrano pet potpredsednika skupštine, od kojih su tri iz stranaka koje su osvojile najveći broj mandata, jedan iz srpske zajednice, odnosno iz Srpske liste pošto je ona osvojila devet od 10 mandata zagarantovanih Srbima i jedan iz ostalih nevećinskih zajednica.
Skupština se smatra konstituisanom kada izabere predsednika i pet potpredsednika. Konstituisanjem parlamenta otvara se put za formiranje vlade i izbor predsednika privremenih institucija.
Predsednik, u ovom slučaju vršilac dužnosti predsednika, mora dati mandat kandidatu za premijera, koji potom ima 15 dana za formiranje vlade privremenih institucija.
Kada je reč o izboru predsednika privremenih institucija, skupština mora da ga izabere u roku od 60 dana od dana konstituisana. Za formiranje vlade potreban je najmanje 61 glas, dok je za izbor predsednika potreban kvorum od najmanje 80 glasova poslanika u prva dva kruga glasanja.
Prema konačnim rezultatima vanrednih izbora za skupštinu privremenih institucija samouprave u Prištini koji su održani 7. juna, Pokret Samoopredeljenje je osvojio 53 mandata, Demokratska partija Kosova 22 mandata, Demokratski savez Kosova 18 mandata, a Alijansa sedam poslaničkih mesta.
Od 10 mandata koji su zagarantovani predstavnicima Srba, Srpska lista je osvojila devet, a Građanska inicijativa Za slobodu pravdu i opstanak jedan mandat.
Podaci CIK-a pokazuju da je Građanska inicijativa Za slobodu pravdu i opstanak značajan broj glasova osvojila u sredinama gde nema Srba jer su proterani posle 1999. godine, kao što su Prizren, Suva Reka, Đakovica.
Srpska lista se zbog dodele jednog mandata Građanskoj inicijativi Za slobodu pravdu i opstanak žalila prvo izbornom panelu za žalbe i predstavke, a potom i vrhovnom sudu u Prištini, ali su te žalbe odbijene.
Redovni izbori za skupštinu privremenih institucija održani su u februaru 2025. godine, a skupština je konstituisana tek krajem avgusta.
Pošto Samoopredeljenje, koje je i tada osvojilo najviše mandata, nije uspelo da obezbedi većinu za formiranje vlade, prevremeni izbori su održani 28. decembra 2025. godine.
Nakon ovih izbora vlada je formirana, ali je skupština raspuštena pošto nije uspela da izabere predsednika u roku koji je odredio ustavni sud u Prištini.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







