U logoru Rabić, formiranom u aprilu 1992. godine bilo je zatočeno 120 Srba
Foto: DELETED/PIXSELLPred američkim tužiteljima u Derventi je danas održano prvo svedočenje srpskih logoraša o preživljenom i pretrpljenom u zloglasnim hrvatsko-muslimanskim logorima tokom poslednjeg rata u BiH 1992. godine.
Danas su pred petoricom američkih istražilaca svedočila dvojica srpskih logoraša dr Željko Stajčić i Drago Knežević.
Saslušanja se nastavljaju sutra, a planirano je da u narednih nekoliko dana bude saslušano osam bivših logoraša koji su prošli pakao logora Rabić i bivšeg Doma vojske.
Američki istražitelji-tužitelji najviše pažnje posvetiće slučajevima koji se odnose na braću Murisa i Harisa Skelića osumnjičene za ratne zločine nad Srbima u Derventi 1992. godine, izjavio je danas Srni predsednik derventskog Udruženja logoraša Drago Knežević.
"Američki istražitelji zainteresovani su za braću Skelić, pogotovo što su na osnovu lažnih iskaza da nisu bili učesnici proteklog rata, dobili radne dozvole i vize za boravak u SAD", pojasnio je Knežević.
On je podsetio da su američki istražitelji, uz braću Skelić, zainteresovani i za druge osumnjičene za ratne zločine nad Srbima na području Dervente.
Knežević je nakon svedočenja novinarima rekao da je američkim istražiteljima predao kompletnu ekspertizu o zločinima počinjenim nad srpskim narodom u derventskim logorima koja bi trebalo da im "otvori oči" i da počnu istraživati zločine nad Srbima i u drugim mestima u BiH.
U Derventi su, tokom proteklog Odbrambeno-otadžbinskog rata, dok još nije bila ni formirana Vojska Republike Srpske, hrvatske i muslimanske snage napale lokalno stanovništvo srpske nacionalnosti. Formirani su logori za Srbe, među kojima je najozloglašenije bilo u Domu vojske i na lokaciji Rabić.
U logoru Rabić, formiranom u aprilu 1992. godine bilo je zatočeno 120 Srba dok je ukupno, kroz derventske logore, prošlo više stotina srpskih civila.
Knežević, koji je predsednik Udruženja logoraša Derventa, rekao je da je govorio o dešavanjima u logoru Rabić i izvršiteljima ratnih zločina nad Srbima.
"Zbog dalje istrage ne mogu konkretno govoriti o imenima osumnjičenih", rekao je Knežević novinarima u zgradi derventskog Osnovnog suda.
On je istakao da su mu američki istražitelji potvrdili da u SAD boravi veliki broj lica iz BiH koji su počinili ratne zločine nad Srbima i da se tamo skrivaju od pravde. Očekuje da će pravda stići zločince, ukazujući da su se američki istražitelji do detalja interesovali o zločincima i dešavanjima u logoru Rabić.
Milenko Milanović iz Bijeljine, koji je tokom proteklog rata bio zatočenik u logoru Visoko, doputovao je u Derventu da bi im predao knjigu, dokumentaciju i dokaze o stradanju Srba u Visokom 1992. i 1993. godine.
Milanović je istakao da je u bivšoj kasarni u logoru Visoko bilo zatočeno oko 1.000 srpskih logoraša, dok su žene, deca i starija lica bili zatočeni u dva doma.
"Važno je da preuzmu ovu knjigu i saslušaju moje izlaganje da bi se istraga o ratnim zločinima nad Srbima proširila na čitav prostor BiH, jer nisu Srbi stradali samo u Derventi i Visokom", rekao je Milanović u izjavi za Srnu.
Milanović je pojasnio da je ova knjiga bazirana na dnevniku koji je pisao za vreme zatočeništva u logoru Visoko, a sadrži imena stražara, mučitelja, spisak logoraša. Istakao je da je upravnik logora bio Zijad Kadrić koji je bio njegov profesor u gimnaziji u Visokom, u međuvremenu je umro, a postupak se vodi protiv još pet lica.
"Glavni mučitelj u logoru Visoko bio je Hajrudin Halilović, brat muslimanskog generala Sefera Halilovića", istakao je Milanović.
On je rekao da je za njega najstrašnije u logoru bilo gledati smrt najboljeg prijatelja Milivoja Bajića, koji je ubijen u avgustu 1992. godine, a sutradan još dvojica Srba u sobi broj četiri.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







