Grlić Radman naveo da pitanje nestalih "nije otvoreno pitanje, nego obaveza", ne pominjući da je reč i o obavezi hrvatske strane
Foto: AP PhotoSeth Wenig via TanjugHrvatski premijer Andrej Plenković poručio je danas u Vukovaru da od nove vlasti u Srbiji očekuje "ozbiljan pristup" pitanju nestalih tokom ratnih sukoba devedesetih godina, dok je ministar spoljnih poslova Gordan Grlić Radman istakao da Hrvatska ne čeka političke promene u susednoj zemlji da bi nastavila da radi na rasvetljavanju sudbine nestalih osoba.
"Mi ne čekamo promene vlasti kako bismo adresirali to pitanje. Koristimo i naše aktivnosti u međunarodnoj zajednici, bilo kroz tela UN za ljudska prava, Savet Evrope, ali i Evropsku uniju", rekao je Grlić Radman, prenosi zagrebačka N1.
Šef hrvatske diplomatije podsetio je da je Srbija kandidat za članstvo u Evropskoj uniji i da se pitanje nestalih odnosi i na pregovaračko poglavlje 23, koje obuhvata pravosuđe i osnovna prava.
"To je pitanje koje stoji i mora biti rešeno. Sada je na Srbiji i njenim telima da nastave da rade i sarađuju kako bismo pronašli nestale osobe čije porodice još uvek čekaju odgovore", naveo je Grlić Radman.
On je dodao da pitanje nestalih "nije otvoreno pitanje, nego obaveza".
Međutim, šef hrvatske diplomatije nije pomenuo da obaveza rasvetljavanja sudbine nestalih postoji i na hrvatskoj strani, kao i da većinu osoba na zvaničnom hrvatskom spisku nestalih, prema podacima koje iznose predstavnici srpskih organizacija, čine upravo Srbi.
Prema zvaničnim podacima hrvatske vlade, ta država još traga za 1.725 osoba nestalih i smrtno stradalih tokom ratnih sukoba devedesetih godina.
Od tog broja, kako je juče ukazao predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta, više od 1.500 je srpske nacionalnosti. Naime, prema podacima Komisije Vlade Srbije za nestala lica, na koje se pozvao Linta, još se traga za 1.515 Srba i državljana Srbije nestalih tokom ratnih sukoba od 1991. do 1995. godine.
Zvanična evidencija srpske Komisije potvrđuje broj od 1.515 nestalih na području Hrvatske, dok se na spisku Međunarodnog komiteta Crvenog krsta, prema podacima iz avgusta ove godine, nalazi ukupno 1.837 nestalih na teritoriji te države.
Dokumentaciono-informacioni centar "Veritas" objavio je krajem avgusta da se još traga za 1.462 srpske žrtve rata na području Hrvatske i nekadašnje Republike Srpske Krajine, među kojima su 1.053 civila i 403 žene.
Pitanje odnosa hrvatskih vlasti prema srpskim žrtvama ponovo je aktuelizovano početkom novembra, kada je "Veritas" objavio da su u Kninu i Daruvaru obavljene ekshumacije posmrtnih ostataka bez obaveštavanja javnosti.
Iz "Veritasa" su 7. novembra saopštili da su iz dva izvora dobili potvrdu da su hrvatske institucije obavile ekshumacije na lokacijama za koje je srpska strana godinama ranije podnela zahteve.
Ni o jednoj od tih ekshumacija, kako je ukazao "Veritas", nije bilo informacija na zvaničnom sajtu hrvatskog Ministarstva veterana.
Istovremeno, taj centar raspolaže podacima o više desetina poznatih i potencijalnih grobnih mesta na teritoriji Hrvatske, na kojima se nalazi oko 200 posmrtnih ostataka koji još čekaju na ekshumaciju.

Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta juče je pozvao Hrvatsku da otvori arhive vojnih i policijskih jedinica, obaveštajnih službi i drugih institucija radi rasvetljavanja sudbine nestalih srpskih civila i ratnih zarobljenika.
Dok zvanični Zagreb insistira na obavezama Srbije, ostaje činjenica da i brojne porodice srpskih žrtava više od tri decenije čekaju odgovore od hrvatskih institucija.
Rasvetljavanje sudbine nestalih nije samo obaveza Beograda, već i Zagreba, a pravo porodica da saznaju istinu o svojim najbližima ne bi smelo da zavisi od nacionalnosti žrtava.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







